Kao što se i očekivalo, Ministarstvo financija danas je odradilo refinanciranje posljednjeg velikog dospijeća duga u ovoj godini, a to je 15-godišnja obveznica vrijedna milijardu eura koja na naplatu stiže idući petak. Jednako tako, potvrđene su i najave da će se usput ići i na nešto “zalihe” zaduženja, kroz još jedno manje izdanje na kraći rok, i to u kunama. Očekivano je i interes koji su investitori pokazali kroz knjige upisa odnosno predbilježbi znatno premašio ciljane veličine. 

U priopćenju Ministarstva navodi se da je na domaćem tržištu kapitala realizirano 5-godišnje izdanje “čiste kunske” obveznice u iznosu 3,5 milijardi kuna te 15-godišnju obveznicu (dospijeća 2034.) vezanu uz kretanje tečaja kune prema euru u iznosu 7,5 milijardi kuna.

Time je prikupljeno ukupno 11 milijardi kuna, a i ovaj put uz to ide dodatak “po povijesno najpovoljnijim uvjetima zaduživanja na domaćem tržištu kapitala”. 
Kraća, 5-godišnja obveznica, koja će poslužiti za financiranje općih potreba državnog proračuna, realizirana je uz prinos od 0,36% i  godišnju kamatnu stopu od 0,25%. Kod dulje, 15-godišnje, koja je u funkciji refinanciranja “starog duga” prinos je 1,20%, s tim da je godišnja kamatna stopa u konačnici utvrđena na 1%. Usporedbe radi, na postojeće izdanje ona je iznosila 5,375 posto.  

”Uzme li se u obzir da će se prikupljena sredstva većim dijelom iskoristiti za refinanciranje postojećeg izdanja milijardu eura vrijedne obveznice dospijeća 29. studenog 2019., implicirana ušteda na kamatama iznosi preko HRK 340 mil. promatrano na godišnjoj razini u odnosu na iznos refinanciranja”, ističu u Katančićevoj. 
Knjiga upisa otvorena je i zatvorena jučer, a ukupan interes ulagatelja u knjigama upisa za dva nova izdanja obveznica premašio je 23 milijarde kuna. Pritom je za 5-godišnju potražnja bila više od 10 milijardi, a za onu s 15-godišnjim dospijećem 13 milijardi. 

U Ministarstvu financija ističu kako su kombinacijom izdanja različitih rokova dospijeća postigli optimalnu razinu potražnje na domaćem tržištu kapitala, zahvativši širok opseg institucionalnih ulagatelja – od  mirovinskih fondova i banaka do osiguranja i investicijskih fondova.