Ne žele ispaštati zbog tuđih slabih banaka

Izvan eurozone postoji zabrinutost da bi zajednička pravila o funkcioniranju bankarskog sektora mogla ugroziti nacionalne kreditore

Ideja o europskoj bankarskoj uniji koja se promovira radi zauzdavanja 6000 banaka u eurozoni kako bi se u budućnosti spriječili novi financijski šokovi tog sektora koji za sobom na dno može povući cijele države u praksi izaziva otpor.

Nakon što je u srijedu čelnik Europske komisije Jose Manuel Barroso pred parlamentarcima u Strasbourgu najavio prvi korak prema realizaciji takve ideje, a riječ je o prepuštanju punoga bankarskog nadzora unutar monetarne unije u ruke Europske središnje banke, pozvavši i ostale europske zemlje da se priključe, predstavnici nekih država koje nisu usvojile euro iskazali su popriličnu dozu skepticizma prema modelu koji se zagovara. Njihove negativne reakcije jednostavno su rezultat zabrinutosti da bi nova zajednička pravila o funkcioniranju cjelokupnoga europskog bankarskog sektora “na kraju balade” zapravo mogla ugroziti nacionalne kreditore, a time i same države. Prema sadašnjem planu, zemljama izvan zone eura bilo bi prepušteno da same odaberu hoće li ući u buduću bankarsku uniju. No zasad je teško sa sigurnošću reći koja je od tih zemalja spremna za takvu “operaciju”.

Švedska je, primjerice, sama pokrenula poseban fond u koji banke uplaćuju novac koji služi za spašavanje drugih nacionalnih kreditora, ali čini se da nemaju namjeru podržati i one izvan svojih granica. “Presudno je da Švedska nastavi vrlo strogo kontrolirati svoje banke kako ne bismo nabasali na velike probleme”, izjavio je za Reuters ministar financija te zemlje Andres Borg dodavši kako je najvažnije tamošnjim poreznim obveznicima zajamčiti da neće postati opterećeni odgovornostima koje ne bi ni trebali imati.

Slično razmišljaju i sami bankari. Čelnik Nordee, Christian Clausen kaže da ga ideja o bankarskoj uniji zabrinjava jer bi se moglo dogoditi da njihovi klijenti “ispaštaju zbog slabih banaka u slabim zemljama”. Jedna od najvećih briga kritičara bankarske unije je da bi zbog novih pravila koja će nalagati bankarska unija kreditori unutar eurozone novac mogli povlačiti iz podružnica u ostalim europskim zemljama kako bi zadovoljili strože uvjete, pri čemu Reuters podsjeća da je 65 posto banaka u središnjoj i istočnoj Europi u vlasništvu banaka iz zone eura.

Osim toga u nekim zemljama i samo pitanje odricanja nacionalne regulacije u korist ECB-a već je samo po sebi problem. “Slabljenje nacionalne supervizije u trenutku kada češka središnja banka obavlja jako dobar posao nije nešto što bismo smatrali korisnim. Pozicija moje vlade i naše središnje banke je da smo vrlo oprezni i skeptični glede objedinjenog nadzora”, rekao je češki premijer Petr Nečas. Glasnogovornik njegova mađarskog kolege Marton Hajdu poručio je pak kako će se, kada je riječ o eventualnom priključivanju bankarskoj uniji, Mađarska fokusirati na pitanje fer odnosa između prava i obveza te “kako pod kontrolom držati moguće izravne i neizravne posljedice na bankarski sektor”.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve