Ni 1,1 milijarda eura, iznos s kojim je Narodna banka Srbije (NBS) prošle godine intervenirala na međubankarskom deviznom tržištu (MDT) kako bi dinaru očuvala vrijednost prema euru, nije bila dovoljna za obranu srpske valute. Naime, dinar je u odnosu na euro lani izgubio vrijednost za 11 posto. Sudeći prema kretanju tečaja na početku 2009. godine, pad dinara će se nastaviti.

Hiperinflacija
Sada srednji tečaj iznosi 90,98 dinara za jedan euro. Inače, vrijednost dinara pala je po višoj stopi nego što je inflacija, koja je prema službenim statističkim podacima lani iznosila 8,2 posto. Pad vrijednosti srpske valute bio je ubrzan u posljednja tri mjeseca, odnosno otkada je postalo jasno da Srbiju neće mimoići globalna financijska i ekonomska kriza. U Srbiji još nije zaboravljeno vrijeme hiperinflacije iz 1993. godine kada se vrijednost novčanice čitala jer je bilo toliko nula da se nisu mogle izbrojiti. Poučeni tim iskustvom građani su pohitali u banke iz kojih su izvukli milijardu eura, odnosno 20 posto ukupne ušteđevine. I to bez obzira što je vlada premijera Mirka Cvetkovića podigla jamčevinu na štedne uloge sa tri na 50.000 eura. U središnjoj banci uporno nastoje uvjeriti široku javnost kako njezini potezi na MDT-u nemaju za cilj braniti dinar pod svaku cijenu niti je određeno do koje granice će se tolerirati njegov pad. Neslužbeno je to 90 dinara za euro iako su najveći srpski tajkuni tražili da se dinar brani na razini 85 prema jedan, smatrajući da je to granica koja neće ugroziti uvoz robe na čemu su, na zatvorenom srpskom tržištu, stjecali veliku zaradu. Najveća dobit ostvarena je do kolovoza kada za jedan euro trebalo izdvojiti 77,75 dinara. NBS nije mogao udovoljiti zahtjevima uvozničkog lobija jer bi se brzo istopile devizne rezerve koje iznose oko 10 milijardi eura. Iako se malo tko usuđuje prognozirati kakav će biti odnos između dinara i eura, gotovo je sigurno da će i u 2009. godini doći do pada vrijednosti srpske valute. To proizlazi iz obveza tamošnjih poduzeća koja u ovoj godini moraju vratiti pet milijardi dolara kredita dospjelih na naplatu od uzetih zajmova u inozemstvu. Kako uvoz bilježi nagli pad zbog smanjenih narudžbi iz inozemstva pa je i US Steel, najveći srpski izvoznik, ugasio dvije visoke peći, poduzeća će biti okrenuta prema MDT-u u nabavi deviza za vraćanje duga.

Tečajne oscilacije
Taj će pritisak izazvati novi pad vrijednosti dinara. Što se tiče građana, oni su već osjetili na vlastitoj koži tečajne oscilacije. Za samo tri mjeseca prosječna plaća pala je sa 442 eura, koliko je iznosila u kolovozu, na 365 eura prije kraja godine. Osim smanjene kupovne moći cijene i dalje rastu u svim sektorima jer se trgovci ravnaju prema euru, pri čemu imaju podršku vlasti i gradskih otaca. Tako je primjerice cijena plina porasla za 60 posto, grijanja za 36 posto, telefoniranja u fiksnoj telefoniji za 33 posto, gradskog prijevoza za 30 posto, dok su poštanske usluge poskupjele za 9,5 posto, a samo je pitanje dana kada će biti povećana cijena struje. Proračunom za 2009. predviđeno je povećanje trošarina za kavu, cigarete, pivo i naftne derivate. Mnogima je zasmetalo što su time obuhvaćeni kava i pivo jer ih konzumira stanovništvo slabijom platežne moći. Pad dinara otvorio je i polemiku o tome u kojoj valuti je isplativija štednja. Guverner NBS-a Radovan Jelašić uporno tvrdi da je najuputnije štedjeti u dinarima pri čemu navodi vlastiti primjer. Za razliku od njega, Đorđe Đukić, profesor na beogradskom ekonomskom fakultetu, savjetuje građane da štede u eurima jer su banke su podigle kamate na deviznu štednju na 9,5 posto na godišnjoj razini, dok na dinarsku iznosi 17 posto.