Mirovinski fondovi žele aktivniju ulogu u upravljanju tvrtkama u kojima imaju veće udjele

Potreba sudjelovanja u korporativnom upravljanju uvjetovana je i dolaskom krize na hrvatsko tržište kapitala/FOTOLIA Potreba sudjelovanja u korporativnom upravljanju uvjetovana je i dolaskom krize na hrvatsko tržište kapitala/FOTOLIA

Postoji razlika u strategiji kada si većinski vlasnik ili manjinski dioničar, poručuju iz mirovinskih fondova.

Obvezni mirovinski fondovi još su prije nekoliko godina odlučili zauzeti aktivniju ulogu u pravljanju domaćim kompanijama gdje imaju značajnije udjele.

Želja mirovinaca nije bila preuzeti upravljanje kompanijama, već zauzeti ulogu aktivnog sudjelovanja na glavnim skupštinama dioničara ili zaštiti interese i kompanije i investitora kroz svoje predstavnike u nadzornim odborima kompanija. U kodeksu o sudjelovanja u korporativnom upravljanju, donesenom 2010. godine, između ostaloga stoji da mirovinska društva, kao bitan čimbenik tržišta kapitala, sudjelovanjem u korporativnom upravljanju imaju za cilj postati snažan stabilizator tržišta u cjelini te doprinijeti transparentnosti poslovanja dioničkih društava u koje ulažu, kao i u izgradnji povjerenja među sudionicima na hrvatskom tržištu kapitala. Potreba sudjelovanja u korporativnom upravljanju uvjetovana je i dolaskom krize na hrvatskom tržištu kapitala.

 

89posto

sredstava kojima raspolažu mirovinski fondovi uloženo je na domaćem tržištu

Na razvijenim, likvidnim zapadnim tržištima institucionalni investitori uglavnom "kažnjavaju" loše upravljanje u nekoj kompaniji jednostavnom prodajom njezinih dionica na burzi. U Hrvatskoj je to nakon 2009. teže moguće, zbog nelikvidnosti i plitkosti domaćeg tržišta. U AZ fondu kažu kako se želja mirovinskih fondova za aktivnijom ulogom u upravljanju domaćim kompanijama primarno odnosi na potrebu kvalitetnijeg nadzora društava te paralelno jaču mogućnost korištenje tržišta kapitala za financiranje rasta tih društava. "Novi Zakon o mirovinskim fondovima dodatno daje značaj toj funkciji, primarno kroz širenje ulagačkih limita za vlasničke vrijednosne papire. U AZ fondu smo svjesni da je proces profesionalizacije upravljanja društvima dugotrajne naravi, te je potrebno da svi ključni dioničari postanu svjesni te potrebe jer je to jedini način na koji bi se domaća društva uspjela održati i napredovati u sve konkurentnijem okruženju", tvrde u AZ-u. Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda, dodaje kako posljednje izmjene zakona s početka godine  omogućavaju obveznim fondovima aktivniju ulogu u upravljanju kompanija, pa čak i preuzimanje manjih kompanija.

 

58mlrd.

kuna imovina je kojom upravljaju četiri obvezna mirovinska fonda

"Postoji razlika u strategiji kada si većinski vlasnik ili manjinski dioničar", ističe Vlaić.Damir Grbavac, prvi čovjek Raiffeisen mirovinskog društva, ističe da su pozitivni pomaci na ovom području već vidljivi. "Predstavnici mirovinskih fondova iz mirovinskih društava uistinu počinju igrati aktivnu ulogu, prije svega putem članstva u nadzornim odborima i već je iz niza primjera vidljivo da je ta uloga pozitivna za poslovanje kompanija. Ne vidim tome većih prepreka, osim što postoji manji dio kompanija u kojima postoje bezrazložne rezerve prema zastupljenosti institucionalnih investitora u nadzornim odborima", naglašava Grbavac. Kao pozitivne primjere Grbavac navodi Hrvatski telekom i Ledo, dok Petar Vlaić ističe Končar i Podravku. Grupa Končar prošle je godine zabilježila konsolidiranu dobit  prije oporezivanja od 179,3 milijuna kuna što je 2,5 posto više od plana za 2013. godinu i 10,3 posto manje od ostvarenog za 2012. godinu. Uz to, prihodi od prodaje proizvoda i usluga dosegli su iznos od 2,5 milijarde kun. Ledo je pak lani zabilježio gotovo 2,,1 milijardu kuna prihoda od prodaje što je 40 posto više nego godinu ranije. Sukladno tome, i neto dobit skočila je za 20,5 posto, na 186,7 milijuna kuna. 

 

7,5mlrd.

kuna vrijednost je imovine koju fondovi imaju u stranim investicijskim instrumentima

Definicija

Kodeks određuje i komunikaciju

Kodeksom su definirani načini komunikacije s izdavateljima, koji obvezuju mirovinska društva na pridržavanje pravila o sprječavanju sukoba interesa i korištenja povlaštenih informacija, zatim praćenje poslovanja izdavatelja, djelovanje u nadzornim tijelima izdavatelja, ostali oblici djelovanja u korporativnom upravljanju te izvještavanje. Usvajanjem obveze pridržavanja odredbi Kodeksa te njegovog prihvaćanja kao sastavnog dijela svog redovnog poslovanja i upravljanja, mirovinska su društva uspostavila visoku razinu transparentnosti sudjelovanja te komunikacije na području korporativnog upravljanja.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve