Mirovincima 3 od 4 mlrd. kuna novih obveznica

Višak likvidnosti jedan je od razloga velike potražnje/Fotolia Višak likvidnosti jedan je od razloga velike potražnje/Fotolia

Mirovinski fondovi kroz predbilježbe pokazali interes za više od pet milijardi kuna, a dobili su 63% traženoga.

U ambijentu velikih viškova likvidnosti te manjka kreditne potražnje i atraktivnijih prilika za plasiranje novca država nema problema s namirivanjem potreba financiranja.

Tako je i za prvu operaciju zaduživanja nove Vlade, kroz jučerašnje proširenje izdanja kunskih državnih obveznica iz prosinca 2015. godine za četiri milijarde kuna, potražnja bila znatno veća od plana Ministarstva financija. Planirana je veličina proširenja bila četiri milijarde kuna, a prema knjizi predbilježbi interes je bio približno dva i pol puta veći. No, ukupnu potražnju ipak ne treba uzimati baš zdravo za gotovo, reći će financijaši, jer banke, fondovi ili drugi institucionalni investitori često iz predostrožnosti upisuju veće iznose nego što stvarno kane kupiti.

 

3,99posto

prinosa na ulaganje nose nove obveznice kupcima

Kako bilo, u Katančićevoj su ostali pri svom planu od četiri milijarde kuna, a prema neslužbenim informacijama tri od toga alocirano je - mirovinskim fondovima. Oni su, naime, kroz predbilježbe pokazali interes za više od pet milijardi kuna, ali su na kraju dobili 63 posto traženoga. Inicijalno je to izdanje obveznica realizirano sredinom prosinca na rok od 11 godina i uz kamatu (kupon) od 4,25 posto. U međuvremenu su prošla tri mjeseca pa je i dospijeće novoupisanih nešto kraće, a prinos na njih za investitore utvrđen je tik ispod četiri posto - točnije, 3,99 posto. 

Taj prinos znači da je u odnosu na tržišne kotacije gotovo potpuno izostala premija (s tim da je proteklih dana prinos dignut nekoliko tzv. baznih bodova) na izdanje. S obzirom na razinu kamate/kupona inicijalnog izdanja, taj prinos ujedno znači da investitori za npr. 100 milijuna kuna obveznica moraju platiti nešto više od 102,2 milijuna. Među tržišnim akterima smatra se da je za kunski desetogodišnji papir prinos od četiri posto "fer" posao za obje strane. Dio banaka zacijelo računa i s tim da im taj papir danas-sutra može poslužiti i kao kolateral u HNB-ovim strukturnim repo operacijama. A neki će investitori podsjetiti i da su prinosi na kratkoročni državni dug, po trezorskim zapisima, na posljednje dvije aukcije kod jednogodišnjih zapisa pali ispod jedan posto.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve