Ministarstvo financija nikada se nije jeftinije kratkoročno zaduživalo nego sada. Prema podacima s aukcija trezorskih zapisa u posljednjih devet godina, a u obzir smo uzeli jednogodišnje kunske trezorce, kamatne stope od 2,1 posto na rekordnim su minimumima.U isto vrijeme lani, kamatne stope na jednogodišnje trezorce bile su 2,6 posto, a na početku 2012. čak 5,45 posto. Trenutna niska razina posljedica je velike potražnje za kunskim trezorcima jer oni eurski nisu atraktivni.

A jako niski interes za eurskim trezorcima posljedica je toga što su velikim bankama neisplativi, kaže nam jedan bankar. Promatra li se omjer prinosa i rizika, banke zapravo gube novac. Naime, kamatna stopa na eurske zapise je 0,5 posto, a rizik države promatran kroz CDS-ove je 165.

"Niti jedan razuman ulagač neće kupovati papire s takvim omjerom", ističe naš sugovornik. Valutna struktura trezoraca pokazuje da je sadašnji udjel eurskih zapisa oko osam posto (u izračun nije ušlo prošlogodišnje posebno izdanje od 700 milijuna eura ročnosti duže od godine dana).

Ministarsvo ukupno u sustavu ima 24 milijarde kuna trezorskih zapisa. Od toga, 22,12 milijarde su u kunama, a ostalo su euri. Prošle godine, omjer je bio znatno drugačiji. Eurski trezorci činili su 22 posto ukupno plasiranih zapisa. Tada ih je bilo ukupno 20,74 milijarde kuna.Naš sugovornik ističe još jedan razlog pada kamatnih stopa na kunske trezorce. Naime, u sustavu je višak od oko 7,5 milijardi kuna. Budući da banke ne plasiraju puno kunskih kredita, taj novac treba negdje uložiti. Pa se kupuju trezorski zapisi.

Obzirom da je velika potražnja za takvim papirima, kamatna stopa je pala na 2,1 posto na jednogodišnje kunske trezorce. S obzirom na tako veliki višak novca u sustavu, to najviše koristi Ministarstvu financija koje se jeftino može zadužiti."No, to bankama šteti. Naime, ulazimo u teritorij negativnih realnih kamatnih stopa. To je posljedica niskih nominalnih kamatnih stopa umanjenih za inflaciju", kaže bankar.Posljednja razina nominalne stope bila je 2,1 posto, a inflacija na godišnjoj razini kreće se oko dva posto. "Dakle, sada se isplati podizati kredite u kunama", ističe on.

Interes ulagača

Potrebe likvidnosti

"Investitori preferiraju kunske trezorske zapise zbog većeg prinosa u odnosu na one denominirane u eurima", poručuju iz Ministarstva financija. Na pitanje zašto Ministarstvo ne prihvati sve pristigle ponude na kunske trezorce budući da je kamata niska, odgovaraju kako prihvaćaju onaj iznos ponuda koji je sukladan potrebama likvidnosti proračuna uz najpovoljniju ponuđenu kamatnu stopu.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju