Kolovoz je prvi mjesec ove godine u kojem je broj gubitnika na domaćem tržištu kapitala premašio broj dobitnika. Čak je i srpanjsko zatišje u prvom redu obilježeno slabašnim obujmom trgovine donijelo barem neutralan odnos snaga, odnosno podjednak omjer dobitnika i gubitnika, no potonji su zato u kolovozu uvjerljivo nadmašili dobitnike, bilo brojčano ili pak prikupljenim prometom, svjedočeći o nešto intenzivnijoj korekciji koja je stigla i u naše krajeve.

Pekari na vrhu
Na svakog dobitnika dolazilo je otprilike nešto više od dva gubitnika, a uključimo li u kalkulaciju i dvoznamenkasti broj aktivnih izdanja koja su iz kolovoza izašla bez ikakvog cjenovnog pomaka, taj se omjer penje k još nepovoljnijih 1:2,4. U uvjetima rapidnog rasta cijena šećera, koji je početkom prošle godine u New Yorku dosezao alarmantne okvire, zaprepastivši promatrače rastom cijena od čak 60 posto u svega tri mjeseca, dionice prehrambene industrije svejedno nisu bile omiljeni pick investitora, i to zbog vrlo jednostavnog razloga. Naime, zbog žestoke konkurencije u investicijskim se krugovima uvriježila percepcija kako najveći potrošači nisu u stanju prenijeti u potpunosti rapidan rast cijena sirovina na krajnje potrošače te su im visoke cijene sirovina zapravo rušile profitne marže. Međutim, konkurencija je u Hrvatskoj počesto posve virtualan pojam te je intenzivan rast cijena pšenice na globalnoj razini, zbog solidarnog povećanja cijena kruha i ostalih pekarskih proizvoda, u istaknute dobitnike na Zagrebačkoj burzi tijekom kolovoza promovirao upravo srodna izdanja. Potonji su, pretvorivši se već krajem mjeseca u istaknute mete za akumulaciju profita, na ljestvici deset najvećih dobitnika iz kolovoza bili zastupljeni s čak pet imena, s prosječnim rastom cijene od čak 30 posto.

Promatramo li odnos snaga prema kriteriju ostvarenog prometa, zaključak je još porazniji. Na dobitnike otpada manje od pola milijarde kuna ili tek trećina ukupno ostvarenog prometa. U tom kontekstu jedini podatak kojim se optimisti mogu barem djelomice utješiti odnosi se na dramatičan nesrazmjer ostvarenog prometa kada je riječ o deset najvećih gubitnika i dobitnika jer su potonji u tom slučaju ulagačima bili daleko zanimljiviji, skupivši trostruko veći iznos. No samo zbog terceta likvidnih izdanja koja je predvodio najistaknutiji dobitnik, a ujedno i jedino ime koje se može pohvaliti troznamenkastim rastom cijene. Riječ je o dionicama Đuro Đaković Montaže (DDJM-R-A), čija je tržišna kapitalizacija impresivnom pozitivnom serijom na krilima silnog interesa investitora, dodatno podebljanog na samom kraju mjeseca i izglednom pobjedom domaćeg konzorcija na natječaju za izgradnju mosta do Pelješca, u svega mjesec dana uvećana za čak 121 posto. A rast cijene, uzgred budi rečeno, od početka godine dosegao je spektakularnih 305 posto. No za razliku od većeg dijela godine, kraj kolovoza u ovom je slučaju donio i nešto izraženiji obujam trgovine, donekle popravivši ukupnu statistiku koja i dalje izgleda prilično blijedo. Naime, od početka godine prosječan je dnevni promet porastao do 178.000 kuna, dok je prosjek u kolovozu premašivao pola milijuna kuna. Boljim se rezultatom, kada je riječ o Top 10 dobitnika, može se pohvaliti još i Žitnjak (ZTNJ-R-A), koji je skupio nešto više od 19 milijuna kuna prometa, namaknuvši rast cijene dionica od 23,2 posto, te Mlinar (MLNR-R-A), koji se uspio ugurati i na ljestvicu deset najlikvidnijih izdanja, sa 31,1 milijun kuna prometa, uz neznatno slabiji rast cijene (+22,8 posto). I to je zapravo sve vrijedno spomena iz vodeće skupine koju su popunili autsajderi poput Cenmara (+47,6 posto) i Spačve (+49 posto) te prije spomenutih pekara kao što su Klara (+40 posto). Naravno, dotičnoj skupini valja još pribrojiti i Magmu (MGMA-R-A) koja se u najvišoj burzovnoj kotaciji našla s nekoliko dana “zakašnjenja”; u odnosu na IPO cijenu od 238 kuna ostvarila je više nego solidnih 29 posto rasta. Jedino zvučno ime među gubitnicima bio je sa 19,4 milijuna kuna prometa Đuro Đaković Holding (DDJH-R-A), u čijem je slučaju, zbog straha od povećane ponude i pritiska s prodajne strane, a tragom raspodjele dionica braniteljima, cijena dionica zabilježila pad od 17,9 posto. Najveći je pak gubitnik bio Dalmacijacement (DLMC-R-A), kojemu je u uvjetima doista minornog obujma trgovine tržišna kapitalizacija smanjena za više od trećine.

Manje likvidni gubitnici
Međutim, pažljivijem promatraču sigurno neće promaknuti činjenica su gubitnici s dvoznamenkastim padom cijene, makar brojčano znatno nadmoćniji od pobjednika s dvoznamenkastim pomacima u kategoriji cijene, svejedno ostvarili zamjetno slabiji rezultat u kategoriji prometa, pokazujući kako gubitnici među najlikvidnijim domaćim izdanjima u najvećoj mjeri ipak nisu iskakali iz okvira blage korekcije. To uostalom jasno pokazuje i izvedba CROBEX-a, koji je u promatranom razdoblju pao 5,6 posto. Makar i takav blago negativno intoniran razvoj događaja predstavlja znatan odmak od uobičajene slike domaćeg tržišta kakvu smo navikli gledati tijekom prošle i ove godine.

Magma po prometu odmah do Ine

Tablica najlikvidnijih među domaćim dionicama u pravilu ne donosi česte promjene, a još manje nekakva iznenađenja. Tako je i ovoga puta čelnu poziciju zauzela Ina (INA-R-A), s prometom od 138 milijuna kuna prometa, a jedno od novih imena bio je spomenuti Mlinar te aktivni novak Magma, koji je skupio nešto manje od 87 milijuna kuna prometa, nadmašivši time sve ostale, čak i s nekoliko dana zaostatka. No ljestvica najlikvidnijih još jedanput pokazuje kako je domaće tržište kapitala zapravo plitko jer na prvih deset izdanja otpada više od 45 posto ukupno ostvarenog prometa dionicama. Tek se manje od tridesetak izdanja u kolovozu moglo pohvaliti prosječnim dnevnim prometom većim od milijun kuna.