ECB ukida najkontroverzniji poticaj uoči nove recesije

Foto: Reuters Foto: Reuters

Središnja banka eurozone potvrdila gašenje programa otkupa obveznica.

Najkontroverzniji monetarni poticaj Europske središnje banke (ECB) i službeno je u četvrtak ugašen, no sve složenija ekonomska i politička situacija u Europi sugerira kako ostali poticaji neće tako skoro biti ukinuti. Kako se i očekivalo, Vijeće guvernera ECB-a u četvrtak je potvrdilo da će krajem ovoga mjeseca prekinuti s programom otkupa obveznica vrijednim 2,6 bilijuna eura. Sadašnje razine kamatnih stopa nisu promijenjene, kako se i očekivalo.

Reinvestiranje gotovine

U priopćenju se navodi kako će monetarna vlast eurozone nastaviti s reinvestiranjem gotovine od dospjelih dužničkih vrijednosnica koje je otkupila u posljednje tri godine te je taj potez povezala s odlukama o povećanju kamatnih stopa. Naglašavajući svoju namjeru da ostane aktivan na europskom obvezničkom tržištu i u narednom razdoblju, ECB je najavio da će se reinvestiranje nastaviti “u produženom razdoblju nakon što započne povećanje ključnih kamatnih stopa, a u svakom slučaju dovoljno dugo za održavanje povoljnih likvidonosnih uvjeta”, stoji u priopćenju.

Prema očekivanjima, kamatne stope ECB-a neće početi rasti prije ljeta iduće godine. Podsjetimo, ECB je u siječnju 2015. najavio taj program, a s kupnjama obveznica započeo je u proljeće te godine kako bi potaknuo inflaciju u eurozoni. Banka je započela s tom vrstom poticaja znatno kasnije od američke i britanske središnje banke zbog nesklonosti sjevernih članica prema takvoj vrsti pomoći zaduženim južnim članicama. Većina ekonomista smatra kako je program otkupa obveznica nesumnjivo zaslužan za ekonomski oporavak eurozone. Međutim, nakon vrlo snažnog rasta prošle godine - obilježenog najbržom stopom rasta BDP-a od financijske krize - te nastavka pozitivnih trendova u prvom polugodištu, makroekonomski pokazatelji od lipnja nadalje nisu tako povoljni.

 

2,6 bilijuna

eura vrijednih obveznica ECB je otkupio od proljeća 2015.

Rizika ne nedostaje

U trećem tromjesečju rast BDP-a pao je na 0,2 posto, najniže u četiri godine. A rastućih gospodarskih rizika ne nedostaje. Uz globalni trgovinski rat i sve kaotičniji izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije te političku nestabilnost u Italiji, sada se pojavljuje i utjecaj prosvjeda “žutih prsluka” na francuske javne financije zbog ustupaka predsjednika Emmanuela Macrona.

“Završetak kvantitativnog popuštanja sada više izgleda kao nedostatak streljiva nego odluka utemeljena na uvjerljivim ekonomskim prognozama”, smatra Anatoli Annenkov, analitičar francuske banke Société Générale, prenosi Reuters. Predsjednik ECB-a Mario Draghi objavio je prognoze da će rast u eurozoni ove godine iznositi 1,9 posto, umjesto dva posto kako su sugerirale rujanske prognoze.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!