Ekonomistica Europske banke za obnovu i razvoj (ERBD) Helena Schweiger predstavila je u prostoru Zagrebačke burze peti po redu Transition Report za prva tri kvartala 2007. godine. Predstavljanje je otvorio direktor Roberto Motušić riječima kako se nada da će i u budućnosti imati priliku ugostiti predstavnike ERBD-a, ali da je ovo jedan od posljednjih izvještaja koji se odnosi na Hrvatsku pod nazivom tranzicijski. Schweiger je istaknula kako je Trasition Report za 2007. drukčiji od prijašnjih koji su se bavili određenim gospodarskim sektorima jer je ovogodišnji posvećen građanima zemalja u tranziciji i njihovoj percepciji promjena koje su se dogodile od 1989. godine do danas.

Provođenje reformi
U izvještaju se ističe kako je regija rasla po rekordnoj stopi od 7 posto. Regionalni lider na području središnje i istočne Europe u napretku postignutom u tranziciji je Hrvatska koja je čak i ispred novih članica EU, Bugarske i Rumunjske, ali i Slovenije. Implikacije koje su utjecale na regiju su previranja na globalnom financijskom tržištu, ali su imala ograničen efekt. Najveći utjecaj zabilježen je u sektorima gdje su velike potrebe za vanjskim financiranjem, a dotok kapitala već je u opadanju. Slično kao i u svijetu, osiguravajuće premije i kamate su porasle što je uzrokovalo pad potrošnje i investicija. Ipak, u Hrvatskoj je zabilježen veći prosjek uzimanja zajmova u odnosu na druge tranzicijske zemlje, oko 35 posto u odnosu na zemlje eurozone gdje je taj prosjek oko 30 posto. Hrvatska bilježi nizak postotak korištenja hipotekarnih kredita, oko 14,7 posto u odnosu na zemlje eurozone gdje se kreće oko 40 posto. Također je nužno provoditi reforme, ali sporijim tempom. Reforme se najviše provode na području jugoistočne Europe gdje je Hrvatska predvodnica s prosječnim tranzicijskim rastom od 3,5 posto, dok je primjerice u Sloveniji taj rast 3,4 posto, u Srbiji i BiH 2,6 posto. U ERBD-u smatraju da se Hrvatska ipak “ne bi smjela odmarati na lovorikama”.

Protiv tržišne privrede
Izazovi koji stoje pred Hrvatskom u smislu reformi odnose se na daljnju privatizaciju i restrukturiranje ostatka imovine koja je u državnom vlasništvu, zatim na reduciranje državne intervencije u ekonomiju, odnosno poboljšavanje poduzetničke klime, kao i na neophodne daljnje fiskalne konsolidacije. Istraživanje ERBD-a pokazalo je kako su ljudi nešto manje predani tržišnom tipu gospodarstva. Njih 34,5 posto pružaju podršku tržišnom gospodarstvu, dok 23,6 posto građana Hrvatske smatra da im je stanje bili bolje 1989. godine kada se živjelo u planskom gospodarstvu. Podršku demokratskim promjenama pruža 52 posto građana u Hrvatskoj.