Domaće financijsko tržište izrazito je bankocentrično

Igor Škrgatić, predsjednik Koordinacije/ Igor Šoban/PIXSELL Igor Škrgatić, predsjednik Koordinacije/ Igor Šoban/PIXSELL

HUP - Koordinacija nebankarskih institucija na financijskom tržištu, koja okuplja leasing i factoring društva i njima slične institucije, pokušava poduzetnicima dati pristup kapitalu, koji su im banke otežale početkom krize.

Hrvatsko financijsko tržište je izrazito bankocentrično, što često dovodi do izjednačavanja financija sa bankarstvom i nerazumijevanja različitosti unutar financijskog sustava, kaže Igor Škrgatić, predsjednik HUP - Koordinacije nebankarskih institucija na financijskom tržištu.

Koordinacija je osnovana 2014. i okuplja leasing društva, factoring društva, kreditne posrednike, kreditne unije, mirovinske fondove, agencije za otkup i naplatu potraživanja... Kao zajedničke probleme svih članova koordinacije Škrgatić izdvaja inflaciju zakonodavnih rješenja bez potrebnih konzultacija s dionicima na financijskom tržištu, te česte i paušalne izmjene zakona i regulatornog okvira pod utjecajem politike.  "Pristup poduzetnika izvorima kapitala predstavlja izazov je za koji zasad nema odgovarajućeg rješenja. Novca na tržištu ima dovoljno, banke su visokokapitalizirane i likvidne.

HNB kao regulator i supervizor bankovnog sustava vodi kontracikličku politiku i pokušava osloboditi što više kapitala, a s druge strane motivirati banke na ulaganje u gospodarstvo, to jest 'prisiliti' ih da što više kapitala završi kod poduzetnika. Jasno je da rješenja za male poduzetnike nema bez kvalitetnih nebankarskih izvora financiranja koji poduzetnički projekt procjenjuju na temelju kvalitetne ideje i budućih prihoda, a ne trenutne kreditne sposobnosti", kaže Škrgatić. Mala i srednja poduzeća u EU čine 99 posto ukupnog broja poduzeća, a više od 90 posto (23,2 milijuna subjekata) su mikro poduzeća s manje od 10 zaposlenih.

Takve pravne osobe zapošljavaju 53 posto od ukupnog broja zaposlenih u Europi.  Uz njih je vezano mikrofinanciranje, koje Europska komisija ga definira kao kredit ili zajam manji od 25.000 eura, namijenjen poticanju samozapošljavanja i mikropoduzetnika. U segmentu mikrofinanciranja zapravo se krije najveći problem za razvoj poduzetništva na hrvatskom tržištu,  jer su zbog krize banke zaoštrile kriterije za odobravanje kredita, a godine recesije narušile su bilance poduzeća, kaže Škrgatić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve