Poslovne banke u devet su mjeseci ostvarile dobit prije oporezivanja u iznosu od 3,84 milijarde kuna, što je za oko 20 posto veća bruto dobit nego u istom razdoblju lani. Ukupna aktiva 33 banke u Hrvatskoj je na kraju rujna iznosila nešto više od 340 milijardi kuna, što je za 11,64 posto veći iznos aktive nego na kraju 2006., pokazuju privremeni nerevidirani podaci HNB-a za poslovne banke na dan 30. rujna. Od ukupno 33 banke njih 30 je poslovalo s dobiti, a tri s gubitcima: Veneto banka 21,5 milijuna kuna, Banka kovanica 7,8 milijuna i Primorska banka 625.000 kuna.

Vodeće ZABA i PBZ
Na sedam banaka u stranom vlasništvu otpada više od 90 posto ukupne bruto dobiti svih banaka u Hrvatskoj. Očito je da se strahovanja bankara da će im restriktivne mjere HNB-a radi smanjenja vanjskog zaduživanja odraziti na profit nisu obistinila u cijelosti. Dvije najveće banke, Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb, tako su ostvarile više od 53 posto od ukupne bruto dobiti svih banaka. Po tim je privremenim podacima najveću bruto dobit iskazala ZABA, u iznosu većem od milijarde kuna, odnosno 1,05 milijardi kuna. Neto kamatni prihod porastao je za 17,1 posto na 1,47 mlrd. kuna “zbog rasta kreditne aktivnosti u svim segmentima poslovanja”, stoji u priopćenju ZABE-e. S druge strane neto prihod od naknada i provizija povećan je za 32,3% na 580 milijuna. Iza Zagrebačke banke slijedi PBZ sa 997,8 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja. Dobit nakon oporezivanja iznosi 819 milijuna kuna što je više za 206 milijuna kuna, odnosno 33,7 posto. Banka je ove godine zabilježila približno iste rezultate iz tečajnih razlika (155,8 milijuna kuna ove u usporedbi sa 142,4 milijuna kuna lani), no u trgovanju vrijednosnim papirima dobit je gotovo prepolovljena s lanjskih 80,1 milijun kuna na ovogodišnjih 45,8 milijuna. Samo u trećem kvartalu zabilježen je gubitak od 11,1 milijuna kuna. Snažan rast neto dobiti u prvih devet mjeseci posljedica je dobrim dijelom činjenice što su u drugom kvartalu knjiženi prihodi po osnovi dividendi od nekih članica grupe PBZ, dok su isti prihodi lani knjiženi tek u četvrtom tromjesečju. Ti su prihodi ove godine iznosili 142,3 milijuna kuna, a lani 104 milijuna kuna. Po visini dobiti slijedi Erste & Steiermärkische banka sa 572 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja. Dobit koju je Erste & Steiermärkische banka ostvarila u prvih devet mjeseci bila je za čak 67 posto viša u odnosu na dobit iz istog razdoblja lani, dok je aktiva banke u odnosu na početak godine povećana za gotovo 19 posto, što u toj banci pojašnjavaju utjecajem IPO-a Hrvatskih telekomunikacija.

Rast aktive Erste banke
Naime, u financijskom izvješću stoji kako je aktiva Erste, koja je na kraju rujna iznosila više od 42,2 milijarde kuna, povećana zato što je ta banka bila agent izdanja dionica HT-a, zbog čega je došlo do povećanja ograničenih depozita. Prihodi od kamata od građana rasli su za 25,6 posto, na 795,9 milijuna kuna, a od poduzeća za 30,7 posto, na 579,2 milijuna kuna. Iza Erste banke je Raiffeisenbank Austria sa 356,4 milijuna kuna te Société Générale-Splitska banka sa 246,2 milijuna kuna. Hypo Alpe-Adria banka po tim je podacima imala bruto dobit od 165,6 milijuna kuna, a OTP banka 105,6 milijuna kuna. Hrvatska poštanska banka, u većinskom državnom vlasništvu, po tim je podacima ostvarila dobit prije oporezivanja od 13,4 milijuna kuna. Ta je banka imala vrlo visok rast aktive, od 78,2 posto, tako da je aktiva HPB-a na kraju rujna iznosila 20,1 milijardu kuna. Po visini aktive HPB je je s udjelom od 5,9 posto sedma.

HNB utječe na profitabilnost banaka

Prema najnovijoj analizi Hrvatske udruge banaka, banke i s njima povezane financijske tvrtke sa 1,7 posto udjela u ukupnoj zaposlenosti u Hrvatskoj stvaraju 4,5 posto bruto dodane vrijednosti. Tijekom 2007. bankarski je sektor izašao iz fokusa investitora te su bankarske dionice prosječno narasle oko 30 posto u odnosu na 56,9 posto koliko je iznosio rast domaćeg indeksa. Očito je da su investitori unaprijed procijenili da će administrativne mjere HNB-a u vidu ograničavanja rasta plasmana znatno utjecati na smanjenje profitabilnosti banaka, posebno onih manjih i srednjih čije su dionice izlistane na burzi, čime je sektor izgubio na atraktivnosti, zaključuje HUB.