Europska banka za međunarodna poravnanja (BIS) upozorila je da su novi regulatorski zahtjevi o adekvatnosti kapitala destabilizirali bankarski sustav. Tvrde da je obveza banaka, koja je najavljena u listopadu prošle godine, a nalaže povećanja kapitalne baze i povećanja adekvatnosti kapitala na minimalno devet posto do lipnja ove godine, pojačala strahove od mogućeg pada kreditiranja gospodarstva i od porasta prodaje imovine. To je sada, upozorava ta banka, jedna od glavnih briga financijskih tržišta. Tvrdnje BIS-a na tragu su onoga na što već duže upozorava guverner Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi, koji je priznao kako i sam strahuje od usporena kreditiranja gospodarstva.

I Draghi zabrinut
“Uistinu smo zabrinuti zbog usporavanja kreditiranja koje je jednim dijelom povezano s kapitalnim zahtjevima Europske agencije za banke”, izjavio je Draghi sredinom veljače. No EBA, koja bi uskoro trebala završiti analizu planova za dokapitalizaciju koje su joj poslale banke, tvrdi da kreditnoga “grča” neće biti i da će samo 3% novca za dokapitalizaciju biti povučeno iz mase za kreditiranje. No statistika za posljednje prošlogodišnje tromjesečje ukazuje na drukčiji trend, ukupan pad kreditnih plasmana u eurozoni iznosio je 0,5 posto. Kada se promatra statistika po mjesecima, situacija još lošija. Zabilježeno je usporavanje rasta kredita, a prema ECB-ovim podacima zajmovi privatnom sektoru rasli su u prosincu samo 1%, dok su u studenome rasli 1,7%, a listopadu 2,7%. Doduše, usporavanje je u siječnju 2012. ublaženo, a rast je iznosio 1,1 posto. A da je usporavanje kreditiranja gospodarstva realan i velik problem, pokazuje i apel guvernera talijanske središnje banke Ignazija Viscoa, koji je prije dva tjedna upozorio da je kreditiranje tvrtki u toj zemlji drastično smanjeno. Pad je u lanjskom prosincu iznosio čak 20 milijardi eura, kazao je talijanski guverner. U svojemu prvom nastupu, nakon što je vođenje tamošnje središnje banke preuzeo upravo od Draghija, Visco je stoga odaslao apel talijanskim bankarima zahtijevajući da ponovno počnu odobravati zajmove gospodarstvu koje će protivnom propasti. Inače, strah od pada kreditiranja privatnog sektora, a samim tim i usporavanja gospodarstva bio je jedan od motiva ECB-a za pokretanje povoljnoga trogodišnjega kreditiranja europskih banaka. Nakon prve aukcije u prosincu, kada su 523 banke po kamati od 1% posudile 489 milijardi eura, Draghi je poručio kako je tim potezom ECB-a spriječen daleko ozbiljniji pad kreditiranja.

Uzaludni apeli
Aukciju su ponovili krajem veljače, na kojoj je čak 800 banaka uzelo 530 milijardi eura. Nakon druge aukcije Draghi je pozvao banke da kreditiraju gospodarstvo kako bi se potaknuo gospodarski rast jer sada imaju dovoljno novca. No bankari ga nisu poslušali, višak novca odmah su pospremili na sigurno, i to upravo u ECB. Dan nakon aukcije u veljači depoziti središnje banke popeli su se na 776 milijardi eura te iznose 780 milijardi.