Što je po zakonu nagodba? Nagodba je uređena u dva dobro poznata zakona. Jedan je Zakon o obveznim odnosima koji kaže što je nagodba. Drugi je Zakon o parničnom postupku koji kaže što je sudska nagodba. Može li se na predstečajnu nagodbu primjeniti ove zakone? Prije ne, nego da. 

Dvostrani ugovor
Zakon o obveznim odnosima oduvijek uređuje nagodbu kao ugovor koji sklapaju stranke uzajamnim popuštanjem. Zakon čak ističe, da kad samo jedna strana popusti, to ne podliježe pravilima o nagodbi. U predstečajnoj nagodbi dužnik ne popušta ništa. Niti ima što popustiti. Dalje zakon kaže da je nagodba dvostrani ugovor. Čak i predstečajni zakon sada predlaže (u novoj izmjeni) da se nagodba ne samo sklapa nego i potpisuje. Vjerovnici koji su utvrđeni, a nisu glasali za nagodbu, ne sklapaju ništa, niti je potpisuju, ali ih ova nagodba unatoč tome obvezuje. Moglo bi se zaključiti da predstečajna nagodba nije nagodba, prema zakonu, koji uređuje što je nagodba. Možda je to i dobro jer taj zakon također kaže da se zbog prekomjernog oštećenja ne može zahtjevati poništaj nagodbe. Sve je to bilo nekad logično. Kad su dvije osobe neposredno sklapale svoju, a ne opću, nagodbu.

Zaštitni mehanizmi
Drugi zakon, Zakon o parničnom postupku precizira kako se sklapa, ali ne i kako se poništava sudska nagodba. Predstečajna nagodba jest sudska nagodba i predstečajni zakon samo kaže da se ona može pobijati "po pravilima sudske nagodbe". Međutim, predstečajni zakon nije znao da ne postoje pravila za pobijanje upravo sudske nagodbe. Postoje pravila za sklapanje, ne i za pobijanje. Nije ni to do sada bilo tako čudno jer nije bilo niti potrebno. Sudsku nagodbu su do sada sklapali tužitelj i tuženik. Bez Fine, revizora, povjernika i svih ostalih sudionika i posrednika predstečjane nagodbe. Logično je bilo da se dogovor bez posrednika potpisan pred sudom neće pobijati. Hoće li neki vjerovnici htjeti sada pobijati predstečajnu nagodbu teško će se znati. Kako neće imati propisana pravila za takvu akciju nije za očekivati da će i pokušati. Kako bi to izgledalo da jedan vjerovnik tuži dužnika i stotine drugih vjerovnika iz te nagodbe i traži da se sve vrati na početak? Parnice "jedan na jedan" traju godinama, a za ovakve bi godine trebale da uopće počnu. Dugo godina su inače sudovi htjeli promovirati nagodbu pod imenom "mirenje". Nije bilo očekivanog odjeka. Nismo bili zainteresirani za "mirno" rješenje.

Često sam naglašavao da je to zato jer nitko nije imao interesa. Interes mora imati makar jedna strana. Sada ima interesa makar jedna strana i sad je krenulo.  Početkom ove godine završio je prvi val predstečajnih nagodbi. Nekima je predstečaj pomogao više nego što je trebalo, a drugima odmogao više nego što su očekivali. Sad smo svi iskusniji i oprezniji. Vjerovnici su ustrojili različite zaštitne mehanizme od budućih predstečajeva. Međutim, znanje o budućim predstečajevima će biti manje važno jer će i njih biti neusporedivo manje. Nije realno da će budući dužnici ići u predstečaj s milijardama kuna duga. Zanimljivo će biti znanje koje tek trebamo početi učiti, gdje još nemamo nikakva iskustva. Kako pratiti život dužnika nakon predstečaja? 

Skupne nagodbe
Zakon je rekao da je dužnik s vjerovnicima sklopio nagodbu. Za pobijanje nema pravila, nije jasno je li to uopće nagodba, a ako nije što je. Ima li smisla zakonom urediti stanje, urediti npr. skupnu nagodbu, gdje više osoba uz određenu većinu izglasava zajedničko rješenje. Možda, jer sadašnji predstečaj nema dobru podršku drugih zakona. Do tada, zanimljiva tumačenja tek slijede. U Sloveniji su već pronašli neke izlaze. Poznata tvrtka Merkur predložila je krajem prošle godine novu nagodbu. Nagodbinu nagodbu.