Prema članku 303. Zakona o obveznim odnosima ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivihstvari, kao znak da je ugovor sklopljen (kapara), ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana ako što drugo nije ugovoreno.Prema svojoj pravnoj prirodi kapara je sporedni realni ugovor. Ona je samo znak da je ugovor sklopljen što, međutim, ne znači da je sklopljen ugovor i valjan. Kapara se daje nakon što je ugovor sklopljen ili pri sklapanju ugovora.Ako se utvrdi da je sklopljeni ugovor ništetan onda će i odredbe o kapari sadržane u tom ugovoru biti ništetne jer dijele sudbinu glavnog ugovora. Ako je kapara posebno ugovorena s obzirom na njezinu sporednu i akcesornu prirodu, odredbe Zakona o obveznim odnosima o kapari se, također, ne će primjenjivati ako je ugovor na kojeg se kapara odnosi ništetan. Dakle, ako je određeni iznos novca dan kao znak da je sklopljen ugovor za kojeg se utvrdi da je ništetan (u konkretnom primjeru zbog nedostatka propisane forme) neće se primjenjivati odredbe Zakona o obveznim odnosima o kapari. Te odredbe će se primjenjivati samo ako se radi o valjanom ugovoru, a kapara je dana kao znak da je sklopljen.

Kamata na razliku porezne obveze

Kada počinje teći zatezna kamata: danom nadzora kad je utvrđena razlika porezne obveze ili danom kada je porez trebalo platiti?Stavkom 7. članak 116. Općeg poreznog zakona izričito je propisano da se, ako se obvezniku tijekom poreznog nadzora utvrdi razlika porezne obveze, kamata obračunava od dana kad je tu poreznu obvezu porezni obveznik bio dužan platiti.

Odgovara: V. Vargec, dipl. iur