Glavni direktor CERN-a Robert Aymar na 142. sjednici Obora izjavio je da će Veliki hadronski sudarač (Large Hadron Collider, LHC) početi s radom u svibnju 2008. godine i tako početi prve korake ka otkrivanju tajni materije uz pomoć fizike visokih energija. Tijekom ove godine dogodio se niz manjih propusta, nijedan od njih kritičan, no zbrojeni zajedno oni su uzrok kašnjenja konstrukcije LHC-a. Nakon problema u ožujku koji su se pojavili u dijelu uređaja pod visokim tlakom, postalo je jasno da skupi projekt valja odgoditi. Veliki hadronski sudarač znanstveni je instrument goleme kompleksnosti, a njegova kružnica od 27 kilometara najveća svjetska supravodička instalacija. Hlađenje prvog sektora na 1,9 Kelvina (-271.3°C), a to je hladnije nego što je u otvorenom svemiru, počelo je početkom ove godine i inženjerima je pružilo neke neočekivane, ali dobrodošle lekcije. Hlađenje prvog sektora potrajalo je duže nego što se očekivalo, no u međuvremenu su inženjeri uspjeli popraviti neke druge dijelove uređaja. Taj dio je sad ohlađen, a hlađenje sektora dva trebalo bi početi uskoro.

U ožujku je magnet poznat kao “unutarnji triplet”, donacija Sjedinjenih Država Amerike CERN-u, pao na test tlaka, a taj kvar se još popravlja. “Pokretanje uređaja i rad s malim energijama do kraja godine… Bilo je to vrlo optimistično očekivanje. A nakon problema s unutarnjim tripletom postalo je nemoguće”, izjavio je vođa LHC projekta Lyn Evans. “S pravim radom počet ćemo u svibnju sljedeće godine i odmah prijeći na rad na visokim energijama”, dodao je Evans. Novi plan rada predviđa sukcesivno hlađenje svih potrebnih dijelova, tijekom zime nastavit će se pregled sustava, pa bi sudarač do proljeća trebao biti spreman za rad. Izvršit će se i probna ispitivanja sudaranja čestica na niskim energijama, a one će se postupno povećavati. “Ne postoji veliki crveni gumb kojim pokrećete sudarač. No, nadamo se da će sudari na visokim energijama biti mogući do ljeta 2008.”, kaže Evans. Usporedno s testiranjem postojećih dijelova, nova, visokosofisticiran oprema ugrađivat će se u LHC, pa je jasno da su organizacijski problemi gotovo jednaki onim inženjerskim. CERN-ov odbor donio je i važnu odluku o povećanju proračuna u razdoblju od 2008. do 2011. godine, pri čemu se prate zaključci doneseni još 2006. godine glede europske strategije za razvoj fizike elementarnih čestica. “Ovo je veoma važna odluka koja se tiče budućnosti fizike čestica u Eruopi. Ona nam omogućava konsolidaciju laboratorijske infrastrukture i omogužava nam da se koncentriramo ne samo na dovršetak sudarača, nego i na dugogodišnje istraživačke programe”, rekao je Aymar.