Hrvatska umjetna inteligencija: Amerikanci imaju Siri, a mi imamo Baricu

Foto: PD Foto: PD

Jedinstveni sustav u Hrvatskoj govori hrvatski i njegove su mogućnosti primjene i u turizmu, trgovini, ugostiteljstvu...

Puno fizičkog rada i vještina u sastavljanju komponenti i enorman mentalni napor s primjenom stručnih znanja doveli su do Barice. Ili - rodila se B.A.R.I.C.A., u Varaždinu, na Fakultetu organizacije i informatike (FOI), ‘krštena’ kao umjetna inteligencija, otac je prof. dr. Markus Schatten s FOI-ja, a ‘majka’ bivša studentica Tajana Šokec. Za njen dolazak na svijet zaslužan je i cijeli tim znanstvenika i studenata unutar AILaba na FOI-ju. ‘Biće’ o kojem pišemo punim je imenom, na engleskom, Beautiful ARtificial Intelligence Cognitive Agent (akronim B.A.R.I.C.A.), tj. kognitivni agent za umjetnu inteligenciju. ‘Živi’ u holu varaždinskog faksa gdje informira studente i ine posjetitelje o mjestima u učionici, profesorima, rasporedu...

 

4 su

pitanja na koja sustav odgovara, u vezi predavanja, rasporeda... a bit će ih još

“Glavni i odgovorni “krivac” za nastanak sustava je Tomislav Kotnik, glavni urednik časopisa Vidi koji me za konferenciju BIG3 zamolio da održim predavanje o umjetnoj inteligenciji. Pitao me je li moguće da koristim nekakvog atraktivnog avatara /chat bota/umjetnu inteligenciju. Nakon traženja rješenja koja nisu bila zadovoljavajuća, odlučio sam implementirati vlastitu umjetnu inteligenciju koja će sa mnom pričati na hrvatskom na predavanju. Jedan neprospavani vikend kasnije osvanula je prva verzija Barice. Sustav sam pokazivao kolegama i studentima kod kojih je pobudio veliki interes. U laboratoriju za umjetnu inteligenciju fakulteta (AILab) doradili smo ga i proširili, a ni Uprava nije ostala imuna na ‘Baričin šarm’, tako da je dobila službeno ‘radno’ mjesto na fakultetu”, objašnjava nam idejni tvorac prof. SchatteN, obvezno ističući zasluge svih u timu, kao i spomenutu Tajanu Šokec, koja je za prilagodbu Barice dobila i rektorovu nagradu. Schatten je sam implementirao okvir sustava, a to je zahtijevalo najprije hadrversku preinaku koja je podrazumijevala i svojevrsni tesarski rad. Nabavljen je stari ormarić za šminkanje, tzv. psiha kakve su bile u spavaćim sobama, stari televizor, bakelitni telefon i računalo.

VEĆINOM OD RECIKLIRANIH DIJELOVA

“Nešto sam kupio rabljeno preko oglasa, nešto našao na otpadu, sve je u potpunosti dakle od recikliranih dijelova, osim monitora koji je kupio fakultet. Psihu sam popravio, uklonio ogledalo, TV rastavio i skratio, ugradio monitor, telefon rastavio, spojio slušalice na kabel za računalo i montirao na psihu, sve prebojio u bijelo kako bi se dobio kvazi shabby chic i retro look, dakle fizička inkarnacija stvarala se mjesec i pol”, govori nam varaždinski profesor, dopunjavajući da je softverski dio, intelektualniji, trajao oko pola godine i da se ideja i dalje razvija. Tehnološki i softverski gledano, Barica, ili ipak B.A.R.I.C.A., ali u svakom slučaju imena poznatog na sjeveru Hrvatske, s aluzijom na dobru i gostoljubivu domaćicu, ima sustav za pretvaranje ljudskog govora u tekst (engl. text to speech), sustav za procesiranje prirodnog jezika (natural language processing), sintetizirani govor (speech synthesis), generirani video izraz lica i usana (lip sync, animacija napravljena alatom iz obične statične slike), bazu znanja o fakultetu, spojku na servise FOI-ja i grafičko sučelje. B.A.R.I.C.A. je otvorenog koda, a jedna od važnijih joj je značajki da radi na hrvatskom jeziku, što je bio i glavni razlog njezina nastanka, jer takvi sustavi vrlo rijetki, ističe ovaj predavač na Katedri za teorijske i primijenjene osnove informacijskih znanosti FOI-ja.

AI IMA SVOJIH OGRANIČENJA

“Nemam informaciju o tome da postoji neki slični sustav u Hrvatskoj u visokoškolskim ustanovama”, dodaje. Barica odgovara na četiri pitanja, kao osnovna pomoć studentima i to joj je glavna funkcija, no Schatten kaže da ima dosta veći vokabular. A i funkcije kudikamo veće.

“No, on nije uveden u ovu instancu na fakultetu, a u planu je implementirati još dosta pitanja koja studenti ili drugi mogu postaviti. To nije komercijalan projekt, no može ga se koristiti bilo gdje gdje treba odgovoriti na jednostavna pitanja. Jedan vrlo interesantan potencijalni slučaj korištenja može biti u muzejima gdje se može omogućiti da posjetitelji izravno razgovaraju s povijesnim ličnostima, slikarima, umjetnicima, kao što su to napravili u muzeju Salvadora Dalija na Floridi. Mogu zamisliti upotrebu u turizmu, ugostiteljstvu, maloprodaji, na koncertima, predstavama ili prikazivanju filmova”, tvrdi varaždinski profesor.

Neizostavno smo ga pitali i može li Barica ili možda neki budući ‘Š.T.E.F.’ postati “profesor” i tako zamijeniti njega i druge ljude?

“Zasad samo djelomično. Tehnologija agenata za razgovor poput B.A.R.I.C.A.-e i umjetna inteligencija općenito ima svojih ograničenja. Puno toga možemo, ali puno više još ne možemo. (Dobar) sustav može održati predavanje pa i reagirati na pitanja studenata vezana uz gradivo, ali ne može reagirati na nepredviđene situacije ili kreativno rješavati novonastali problem. Iako se čini da je tehnologija umjetne inteligencije jako blizu inteligenciji čovjeka, još smo vrlo daleko od toga. To dakako ne znači da se uz pomoć umjetne inteligencije ne mogu izvesti vrlo korisni sustavi”, zaključuje prof.dr. Markus Schatten.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!