Riječko sveučilište za 45 milijuna kuna kupuje najjače hrvatsko superračunalo

U regiji u krugu od 500 km nema bržeg računala/FOTOLIA U regiji u krugu od 500 km nema bržeg računala/FOTOLIA

Bura će, kad je se stavi u pogon 1. listopada, prema izvorima iz branše, biti barem 40 puta brža od trenutačno najbržeg superračunala u Hrvatskoj.

Ni tjedan dana od potpisivanja 45 milijuna kuna vrijednog ugovora o kupnji najjačeg hrvatskog superračunala nazvanog Bura, Sveučilište u Rijeci već je dobilo tri upita iz Hrvatske za zakupom njegovog kapaciteta.

Bura će, kad je se stavi u pogon 1. listopada, prema izvorima iz branše, biti barem 40 puta brža od trenutačno najbržeg superračunala u Hrvatskoj, Isabelle u zagrebačkom SRCE-u te će, prema trenutačno dostupnoj ljestvici HPC Top500 postati 249. najbrže računalo na svijetu. Zlatan Car, prorektor za informatizaciju i predstojnik Centra za napredno računanje i modeliranje Sveučilišta u Rijeci kaže da su im se javile tri tvrtke kćeri stranih kompanija koje se bave inženjerskim poslovima i proizvodnjom lijekova.

"Ne mogu govoriti o imenima potencijalnih partnera, ali mogu reći da je riječ o tvrtkama koje su konkretno pitale za koliko novca i na koji način mogu zakupiti naše kapacitete", kaže Car. Dodaje da će po trenutačnom interesu do listopada već popuniti 30 posto kapaciteta. Uz istraživačke i ine projekte na Sveučilištu u području biotehnologije, biomedicine, nanoznanosti, mikroznanosti, građevinarstvu i prirodnim znanostima, Car očekuje da će dio kapaciteta zakupiti i partneri na istraživačkim i razvojnim projektima iz gospodarstva.

"Sveučilište u Rijeci želi Burom potaknuti korištenje superračunala u istraživanjima i razvoju u industriji u Hrvatskoj i regiji, jer SAD i Kina su prepuni superračunala koja se koriste i u gospodarstvu dok kod nas u krugu od 500 kilometara nema jačeg računala", kaže Car. Navodi da već imaju akademske i istraživačke partnere u Italiji, Sloveniji, Njemačkoj i Velikoj Britaniji koji su im u tome spremni pomoći i pri tome povući sredstva iz EU fondova.

Car pojašnjava da se danas na superračunalima rade simulacije prilikom istraživanja nafte u moru, simulacije kreš testova automobila te simulacije djelovanja novih lijekova. Sve je to prvo jeftinije i brže raditi kroz simulacije na superračunalima nego uživo. Osim toga, tako se može i brže i jednostavnije do novca investitora u biotehnologije. "Test simulacije prolaska molekule lijeka kroz staničnu ovojnicu može se brzo izvesti na superračunalu, a dobri pokazatelji tog testa podloga je za traženje investitora", zaključuje Car.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!