Ove godine u 'državnom oblaku' 40 javnih tijela, do 2022. svih 300

Jučer je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava resoru uprave/Patrik Macek/PIXSELL Jučer je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava resoru uprave/Patrik Macek/PIXSELL

CDU će omogućiti smještaj informacijskih sustava i registara te komunikaciju svih državnih baza.

Oni koji se odlučuju na pokretanje poduzeća danas moraju pribaviti dosta dokumentacije i potvrda, no kad profunkcionira Centar dijeljenih usluga (CDU) stvari će biti jednostavnije, brže i jeftinije.

Na toj platformi bit će, među ostalim, aplikacija Ministarstva gospodarstva namijenjena za otvaranje tvrtke, a umjesto odlaženja u razna tijela državne uprave sustav e-poslovanje sam će povlačiti odnosno razmjenjivati podatke koji postoje u tijelima državne uprave. Uz neizostavnu napomenu o benefitima za građane koji više neće morati od šaltera do šaltera, tim je primjerom iz poslovne sfere ministar uprave Lovro Kuščević ilustrirao važnost početka provedbe projekta CDU, za što je u Vladi jučer potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava resoru uprave. 

'Najveći državni projekt'
Centar dijeljenih usluga Kuščević naziva "krovnim projektom svih digitalizacija". Od 362 milijuna kuna vrijednosti tog projekta 85% bespovratnih sredstava osigurava se iz fondova EU, a 15% financira država. Predviđeno je da će cijeli posao potrajati tri godine. Tako bi kompletna informacijsko-komunikacijska infrastruktura javne uprave na jednom mjestu, u "oblaku",  trebala biti objedinjena 2023. 

 

Savić

Uspostava CDU-a mogla bi rezultirati i boljim mjestom na EU ljestvici digitalne ekonomije i društva.

"To je najveći državni projekt za jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture koji će promijeniti način pružanja državnih usluga, a kod građana i percepciju kontakta s državom", istaknuo je premijer. Sve je to još jedan dokaz koliko su za Hrvatsku važni EU fondovi, podcrtao je zaključujući kako ćemo ovim projektom napraviti "državni oblak, cloud". Kuščević je pak objasnio kako je CDU platforma koja će omogućiti smještaj informacijskih sustava i registara te međusobnu komunikaciju svih državnih registara i  baza:  "Svi projekti digitalizacije, koje rade i Ministarstvo uprave i sva druga državna tijela, bit će naslonjeni na CDU i moći će preko njega komunicirati, a to će u bitnome digitalizirati javnu upravu i procese koji se događaju unutar države".

 

362 milijuna

kuna ukupna je vrijednost projekta, 85% financira EU

Sva državna tijela koja već imaju digitalne procese naslonit će ih, kaže, na tu platformu, a onima koja ih još nemaju CDU omogućava da ih digitaliziraju, odnosno polože svoje baze i registre te u konačnici omoguće komunikaciju između registara. Utoliko ta platforma predstavlja i preduvjet za velike projekte digitalizacije javne uprave u Hrvatskoj, naglašavaju u Vladi.  Prema Kuščeviću, već do kraja ove godine 40-ak institucija trebalo bi pristupiti "državnom oblaku", a do kraja 2022. računa se da bi njime trebalo biti pokriveno svih tristotinjak javnih tijela.

Zašto se kasnilo?
Mnogi će se, doduše, sjetiti da je projekt uspostave Centra dijeljenih usluga Vlada prvotno najavila još u Nacionalnom programu reformi 2016. kao i da je u ponovljenoj najavi u programu reformi iz 2017. početak uspostave CDU-a predviđen bio za proljeće 2018. Unatoč kašnjenju, koje se dijelom pripisuje kompleksnosti i procedurama vezanim uz apliciranje za sredstva EU, konkretizacija tog projekta je ohrabrujući korak. 

"Vlada je dosadašnju rascjepkanost državne informacijske strukture prepoznala kao problem i nadamo se da će u naredne tri godine taj projekt znatno pridonijeti i olakšavanju poslovanja i gospodarstvu u cjelini", ističe glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić. Među ostalim, važna dodana vrijednost projekta očituje se i u izgledno boljem rangiranju Hrvatske prema Indeksu digitalne ekonomije i društva (DESI) koji sažima relevantne pokazatelje o digitalnoj uspješnosti Europe i prati razvoj članica u digitalnoj konkurentnosti.

U DESI-ju iz 2017. Europska unija je kao cjelina imala rezultat 0,52, a RH ima ukupni rezultat 0,43 i smjestila se na 24. mjesto od 28 država članica EU-a, čime smo svrstani u skupinu država niske uspješnosti. Uspostavom CDU-a realno je, kažu, očekivati značajan rast korištenja e-usluga javne uprave i od strane poduzeća i građana, a to bi u konačnici moglo rezultirati i boljim rezultatom na DESI ljestvici.  

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!