Amerikanci nude milijune za hrvatski medicinski robot

Bojan Jerbić u laboratoriju na FSB-u i robot RONNA/Marko LukuniĆ/PIXSEL Bojan Jerbić u laboratoriju na FSB-u i robot RONNA/Marko LukuniĆ/PIXSEL

Činjenica je da bi medicinski robot, koji još nije prošao klinička istraživanja, dobili znatno ispod cijene.

Veliki američki proizvođači medicinske opreme i investicijski fondovi zainteresirani su za hrvatski robot RONNA-u, doznaje Poslovni dnevnik. Riječ je robotu koji asistira u operacijama mozga i jedan je od svega dva takva funkcionalna robota na svijetu. Bojan Jerbić, voditelj tima koji je razvio RONNU i voditelj Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, na konferenciji Windays 2014. u Umagu stanje u robotici u Hrvatskoj opisao nepromijenjenim.

 

2medicinska

robota razvijena su do sada u Hrvatskoj

Lani je izjavio kako u Hrvatskoj na deset tisuća zaposlenih dolaze četiri robota dok ih je u Austriji i Italiji sto puta više.Ovoga se puta pak nije toliko bavio primjenom robota u proizvodnji koliko potencijalom Hrvatske da sama proizvodi robote. Naglasak je pri tome na proizvodnji specijalnih robota za korištenje u proizvodnji te za druge velike korisnike."Ali tu dolazimo do toga da nemamo zapadnjačku infrastrukturu komercijalizacije tehnologije", kaže Jerbić.Investicijski fondovi iz SAD-a za RONNA-u su mu nudili koliko god milijuna dolara treba pod uvjetom da polovicu vrati kroz dvije godine. Američki proizvođači žele pak kupiti tu tehnologiju u cijelosti i preseliti je u SAD. No, činjenica je da bi medicinski robot, koji još nije prošao klinička istraživanja, dobili znatno ispod cijene. Upravo je stoga Jerbić uvjeren da mora postojati i neki treći put. U tome mu u prilog ide strategija EU koja promiče povezivanje gospodarstva i fakulteta."Radimo na tom trećem putu kako bi zadržali budući porezni prihod od RONNA-e u Hrvatskoj i ideja je da s domaćom tvrtkom krenemo u razvoj kliničke i komercijalne verzije , uz novac iz fondova EU", kaže Jerbić.
 

FSB je u suradnji s KBC Dubrava i tri milijuna kuna financijske podrške BICRO-a uspješno razvio i testirao na lutkama prototip RONNA-e. Projekt je završen u siječnju. No, za komercijalizaciju je potrebno RONNA-u klinički testirati, certificirati te otvoriti tvrtku."Ovakav razvoj svugdje pomaže država kao u slučaju Južne Koreje i Samsunga, SAD-a i Tesle Motors, Japana i njihovih proizvođača robota, Njemačke i BMW-a i Mercedesa, ili Fracuske i tamošnje tvrtke Aldebaran Robotics koju su kupili i nastavili razvijati Japanci", pojašnjava Jerbić.Ističe da se o robotici danas u Hrvatskoj ne razgovara kao važnoj industriji. No, navodi da je upravo robotika ono u čemu Google, Microsoft, Facebook i Amazon vide budućnost. Oni već rade na dronovima koji bi služili za dostavu, zatim osobnim robotima i trgovinama aplikacija za robote. Nedavno se pojavila prva telekomunikacijska mreža namijenjena samo robotima.

"Pitanje je koliko je robotika dio aktualne Industrijske strategije Hrvatske, ali je potpuno jasno da će u idućih 25 do 50 godina roboti donijeti iduću industrijsku revoluciju", kaže Jerbić.Tri najpoznatije hrvatske tvrtke koje se bave robotikom su Doking, koji primjerice proizvodi robotska vozila za razminiranje, zatim tvrtka specijalizirana za proizvodnju tehnologija za nuklearne centrale pa tako i robota koji se u njima koriste, Inetec  iz Zagreba te HSTEC iz Zadra, koji je primarno orijentiran na autoindustriju. Sve tri tvrtke uspješno su se razvijale u krizi.Dok-ing je od 2009. do 2012. udvostručio prihod na 235,9 milijuna kuna, ima 148 zaposlenih i 60,9 milijuna kuna neto dobiti. HSTEC lani je narastao na 41,4 milijuna kuna prihoda i 59 zaposlenih. Godinu ranije imao je i neto dobit od 4,28 milijuna kuna. Inetec je pak 2012. imao 42,7 milijuna kuna prihoda, 5,9 milijuna kuna neto dobiti i 44 zaposlena.Željko Goja, direkor HSTEC-a kaže da su uspjeli jer je robotika bila odgovor na krizu autosektora koja je i njih pogodila 2009. godine.  
 

"Zadatak je bio zadržati sve ljude, uložiti u znanje za novu nišu robotske automatizacije i na taj način proširiti svoju ponudu, a kao rezultat od  22 milijuna kuna prometa 2009 godine lani smo dosegli gotovo dvostruko veći promet", kaže Goja.Dodaje da je kod njih uskladišten i robot Roki, inače prvi medicinski robot u Hrvatskoj. U njega je  novac djelom uložio i HSTEC. No, Goja kaže da je to dobro uložen novac jer su ojačali domaće kadrove i razvili tehnologije glasovnog upravljanja robotom i vizijski sustav nadzora."Bez ulaganja u razvoj nema kvalitetnih kadrova, a bez njih nema potencijala za robotiku i stoga se nadam da će mladi dionici stručnjaci na robotskim projektima koji se rade na FSB-u i FER-u postati pokretači robotskih investicija i aplikacija u gospodarstvu koje je trenutno u broju robotskih aplikacija više od 10 puta ispod europskog prosjeka", zaključuje Goja.

Nakon automatizacije

Paradoks radnih mjesta

Profesor Bojan Jerbić tvrdi da je logično danas zaključiti da kroz automatizaciju proizvodnje roboti zatvaraju radna mjesta, posebno zato što se roboti ne proizvode u Hrvatskoj. No, pojašnjava da će nova industrijska revolucija temeljena na robotima to promijeniti jer će u našem okolišu biti mnogo robota, senzora i drugih strojeva koje će trebati postavljati, nadzirati i poboljšavati. "Postojat će i telekom-mreže za robote, a već i RONNA otvara radna mjesta jer je prilikom operacije nužno imati i kirurga i robotičara", zaključuje Jerbić.

Komentari (1)
  • bigboffin
    bigboffin 4:55 23.4.2014.

    Hrvatski medicinski robot? Mehanika je iz njemacke operativni sustav je iz usa-windows-koji nemoze proci fda/ce testiranje za upotrebu na operacijama ljudi. Ako to netko zeli platiti preporuka je prodati odmah.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve