Do 2025. razvit će se više od 90 održivih gradova, od čega 50% u Europi i Sjevernoj Americi

Autor: Borivoje Dokler , 17. listopad 2016. u 22:00
Lejla Zukić-Krivdić ističe kako CityNext trenutačno uključuje preko 1000 specifičnih rješenja

Lejla Zukić-Krivdić, direktorica prodaje u Microsoftu Hrvatska i BiH, o ciljevima inicijative CityNext, važnosti digitalno obrađenih podataka i praktičnoj primjeni Microsoftovih rješenja u gradovima.

Direktorica prodaje u Microsoftu Hrvatska i BiH Lejla Zukić-Krivdić objasnila nam je na koji način Microsoft pomaže u razvoju potencijala gradova i njegovih stanovnika, što je to CityNext te zašto će korištenje napredne analitike biti ključ uspjeha za organizacije.

Kako bi odgovorili na izazove galopirajuće urbanizacije, gradovi se sve više moraju oslanjati na pametna rješenja koja su nazamisliva bez digitalne tehnologije. Na koji se način Microsoft globalno uključio u ovu tematiku? Koja je Microsoftova vizija pametnog grada?
Procjene kažu da će do 2050. godine oko 70 posto svjetske populacije odnosno šest milijardi ljudi živjeti u urbanim sredinama. Mi danas svjedočimo ekspanziji urbanih sredina. Svi želimo živjeti u zdravim i sigurnim okruženjima, želimo dati naš doprinos sredini u kojoj živimo, biti aktivni sudionici, ali i dobiti najbolju i najefikasniju uslugu od gradskih vlasti. Ovo je tema koja se tiče svih nas osobno, ali i svih nas kao profesionalaca u tvrtkama i organizacijama u kojima radimo. A kako biti bolji i sigurniji grad, kako bolje uključiti građane, kako osigurati bolju uslugu svojim građanima, kako kao građanin lakše komunicirati s gradskim vlastima i organizacijama – na sva ova pitanja odgovor nam daje tehnologija. Misija Microsofta je omogućiti svakom pojedincu i organizaciji da ostvari više, a gradovi i lokalne samouprave su značajan segment gdje želimo dati naš doprinos. Jedna od inicijativa je CityNext koja za cilj ima omogućiti gradovima i njihovim građanima ostvarenje punog potencijala kroz inovativne digitalne servise sa ciljem osiguranja sigurnijeg i zdravijeg života u lokalnim sredinama. Ova inicijativa pomaže gradskim vlastima iskoristiti najvažniji resurs grada – potencijal ljudi – i to uključivanjem građana, osnaživanjem gradskih zaposlenika, optimizacijom njihovih poslovnih procesa i transformacijom gradova. CityNext trenutačno uključuje preko 1000 specifičnih rješenja, prilagođenih potrebama gradova, koja realiziramo s partnerima, u do sada više od 16.000 regija, gradova, lokalnih zajednica u cijelom svijetu. Ta rješenja omogućuju vladama, gospodarstvu te samim stanovnicima da gradove učine održivijima, zdravijima te prosperitetnima za življenje. Važno je naglasiti da su ova rješenja otvorena. Svaki grad, odnosno zajednica, treba imati mogućnost odabira želi li rješenja pokrenuti na Windowsu, Linuxu, iOS, Androidu ili na nekom drugom sustavu. Poanta je otvoreni sustavi te baratanje s podacima s bilo koje platforme i s bilo kojeg mjesta.

 

430mlrd.

dolara će dodatno do 2020. ostvariti organizacije koje će koristiti digitalno obrađene podatke

Koje dobrobiti gradovima, odnosno gradskim vlastima i građanima direktno, donose Microsoftova rješenja i tehnologije?
Gradovi žele svojim građanima pružiti najbolju i najefikasniju uslugu, a da pri tome optimiziraju svoje poslovanje i svoje procese. Građani žele takve usluge, ali žele biti i aktivni sudionici u adresiranju problema, pronalasku rješenja i kreiranju boljeg života u svojim zajednicama. Uzet ću za primjer Zagreba i aplikaciju mojzagreb koja omogućava građanima da budu aktivni sudionici života u gradu, da između ostalog prijave kvar, problem na koji naiđu, i da prate kako predstavnici njihove lokalne samouprave rješavaju taj problem. Omogućena je otvorena, direktna, dvosmjerna i efikasna komunikacija kanalima koji su građanima 21 stoljeća prirodni. Iako u City Next inicijativi imamo preko 1000 gotovih rješenja, svakom pojedinom gradu ili lokalnoj zajednici pristupa se individualno, slušamo njihove potrebe i zajedno s našim partnerima pronalazimo i kreiramo rješenja koja će odgovoriti na te potrebe. Rješenja su bazirana na tehnologijama koje se kontinuirano razvijaju, bilo da se radi o Azure, Power Bi-ju, naprednoj analitici ili drugome, a putem njih je klijentima pružena fleksibilnosti da realiziraju razne potrebe od pružanja usluga za građane do zadovoljenja najvažnijih zahtjeva u gradskim operacijama. Građani će tako koristiti razne aplikacije za pristup gradskim informacijama s pametnih uređaja, a istovremeno će se obrađivati povratne informacije kako bi se razumjelo i predvidjelo njihove potrebe. Nadalje, i zaposlenici gradskih ustanova bit će produktivniji i imat će brojne uvide u analize i informacije za lakše donošenje odluka što će im pomoći da brže odgovore na složene zahtjeve građana te promjene na tržištu. Primjerice, e-learning je sve veći izazov i u ovom trenutku je procjena da je širom svijeta potrebno 4 milijuna više nastavnika kako bi osigurali obrazovanje za 100 milijuna djece koja nisu u školi. Izdvajanja za zdravstvo su sve veća, a očigledno je da se optimizacija bazira na korištenju tehnologije – u gradovima u kojima je implementirano e-zdravstvo operativni troškovi su smanjeni za 30%, troškovi rada za 25%,  dok 79% liječnika tvrdi da im je sustav elektroničkih zdravstvenih kartona pomogao da budu učinkovitiji. Digitalna transformacija gradova se upravo događa u cijelom svijetu i ona je pokretač koji može ubrzati inoviranje i implementaciju novih ideja korištenjem rješenja baziranih na cloudu, i što je važno, bez velikih financijskih investicija. Procjene su da će se do 2025. godine razviti više od 90 održivih gradova, od čega 50 % u Europi i Sjevernoj Americi, i nadam se da će se i neki hrvatskih gradovi naći u tom biranom društvu.

Možete li navesti još neke gradove osim Zagreba gdje je Microsoft implementirao svoju tehnologiju i koji su konkretni učinci postignuti?
Slični pilot projekti se rade u još nekolicini gradova u Hrvatskoj. Na konferenciji smo imali priliku vidjeti i druge gradove koji postaju 'pametni' gradovi.Barcelona je možda najpoznatiji primjer korištenja tehnologije za budući rast. Gradske vlasti su implementirale niz usluga u oblaku i mobilnih rješenja za svoje zaposlenike kako bi mogli učinkovitije komunicirati i služiti svojim građanima. Time je ostvareno da gradski otvoreni podaci potiču gospodarski rast, big data podaci stvaraju dublje razumijevanje gradskih čelnika o onome što se događa u gradu, a personalizirane usluge i izbor uređaja omogućuju veću interakciju građana. Stoga nije ni čudo da je Barcelona odabrana za Mobile World Capital do 2018. godine. No, ima niz drugih gradova manjih i većih koji su implementirali inovativna rješenja koja su vrlo brzo dala rezultate. Primjerice grad Breda u Nizozemskoj se nalazi na dvije rijeke i često se suočava s povećanjem razine voda što može uzrokovati poplave. Kako bi prevenirali tu mogućnost, gradske vlasti su postavile veliki broj senzora na vodenim pumpama širom grada temeljem čega se onda prikupljeni podaci analiziraju i moguće je npr. predvidjeti kvarove na pumpama u realnom vremenu. Osim toga, i građani participiraju šaljući informacije o eventualnim kvarovima preko društvenih mreža što se rješava u brzom roku. S druge strane grad Lavov u Ukrajini je preselio podatke o turistima u cloud i u mogućnosti su točno analizirati koji ih turisti posjećuju, optimizirati koju turističku dokumentaciju prevesti i na koje jezike te bolje razumjeti u kojim zemljama oglašavati Lavov kao turističku destinaciju. Interesantan je i primjer uključenosti građana u gradu Ulmu u Njemačkoj u donošenje odluka oko iskorištenja zemljišta u bivšoj vojarni Hindenburg. Grad je implementirao open-source rješenje OpenDoors na platformi Microsoft Azure te uključio građane u donošenje odluke. No, to je bila i odskočna daska za druge projekte jer grad sada ima skalabilnu platformu za prikupljanje povratnih informacija, informiranje građana o promjenama, dijeljenje odgovora i stvaranje jasne slike javnog mnijenja.

Kao najvažniji tehnološki trend današnjice mnogi ističu Internet stvari (IoT). Koliko će to tržište rasti u nadolazećim godinama i koja će biti Microsoftova uloga u njemu? 
IoT ili internet stvari je jedan od najvažnijih trendova današnjice i sve više organizacija, javnih i privatnih, uviđa velike potencijale. Prema Gartneru do 2020. godine ćemo imati više od 25 milijardi povezanih stvari, a tržište će iznositi 1,7 bilijuna američkih dolara. Mogućnosti za primjenu senzora koji prikupljaju podatke su neslućen i ovise samo o našoj mašti, a istovremeno cijena senzora i procesora je minimalna i iznosi oko 100 eura. Dakle, svatko tko ima neku ideju, ima mogućnost napraviti određeno rješenje te ga onda plasirati na tržište. Drugi dio priče vezan uz IoT je analiziranje prikupljenih podataka i to je ono što uz inovativnu primjenu senzora daje pravu vrijednosti organizacijama. S obzirom da se suočavamo sa sve većim brojem informacija iz dana u dan, upravljanje i obrada tim podacima, odnosno korištenje napredne analitike kao što su prediktivne analize ili strojno učenje, bit će ključ uspjeha za organizacije. Na taj način organizacije će moći napraviti korak s pozicije 'što se dogodilo' i razumijevanja 'zašto se nešto dogodilo' prema predviđanju 'što će se dogoditi', i na kraju znati 'što bi trebali napraviti' kako bi ostvarili bolje rezultate pomoću podataka koji su im na raspolaganju. Prema IDC-u one organizacije koje će koristiti digitalno obrađene podatke ostvarit će do 2020. godine dodatnih 430 milijardi dolara u povećanju produktivnosti. Prema analizama čak 42% donosioca odluka u državnim i lokalnim vlastima te u tehnološkim granama smatraju da je analiza podataka najveći prioritet, a dodatno prema McKinseyu glavni korisnici IoT rješenja u narednih pet godina bit će vlade i poduzeća, čak 70%. A sve ovo nam omogućuje cloud, jer jedino u cloudu možemo efikasno obraditi tako velike količine podataka. Microsoft je pozicioniran kao lider u brojnim magičnim kvadrantima od Gartnera koji analiziraju usluge vezano uz Big Data. Nudimo brojne alate i rješenja koji stvaraju poslovne benefite za naše klijente i u narednim godinama očekujemo daljni rast kao i da te usluge postanu još sofisticiranije. Zaključno, informacija će biti životna snaga svih organizacija, pa i budućih pametnih gradova koji će prikupljati razne informacije te prikupljene podatke dići na neslućene razine i tako nam olakšati svakodnevne izazove s kojima se susrećemo. 

Komentirajte prvi

New Report

Close