Svaki peti nezaposleni u Europskoj uniji našao je posao u drugom tromjesečju, pokazuju podaci europskog statističkog ureda, sugerirajući da je tempo zapošljavanja ponovo blago ojačao do sredine godine.

U drugom je tromjesečju posao našlo 19,5 posto nezaposlenih na razini EU iz prethodnog tromjesečja, odnosno njih 3,9 milijuna, utvrdili su u Eurostatu.

Time je tempo zapošljavanja ponovo blago pojačan u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je posao uspjelo pronaći 15,4 posto nezaposlenih odnosno njih tri milijuna.

Posao pak u drugom tromjesečju nije uspjelo naći 63,2 posto nezaposlenih iz prva tri ovogodišnja mjeseca, odnosno njih 12,6 milijuna. Njih 17,3 posto odnosno 3,5 milijuna prešlo je u status ekonomski neaktivnog stanovništva.

Sredinom godine zaposleno je u EU bilo ukupno 170,8 milijuna građana.

Izvješće Eurostata temelji se na anketi radne snage EU i ne uključuje Njemačku i Belgiju čijim tromjesečnim podacima EUROSTAT nije raspolagao. Pritom napominju kako se očekuje da će podaci za Belgiju biti dostupni od prvog tromjesečja iduće godine a podaci za Njemačku od prvog tromjesečja 2019. godine

Među zemljama EU najviše je nezaposlenih u drugom tromjesečju pronašlo posao u Danskoj, više nego svaki treći odnosno njih 36,9 posto. Najmanje ih se našlo posao u Grčkoj, samo 8,6 posto.

U Hrvatskoj se u drugom tromjesečju zaposlilo 21,6 posto nezaposlenih, utvrdili su u Eurostatu, najviše u tom razdoblju otkada je EUROSTAT počeo pratiti te podatke u 2011. Usporedbe radi, u drugom tromjesečju prošle godine posao je našlo 16,3 posto nezaposlenih.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U Eurostatu ističu kako "odljev iz statusa nezaposlenosti pruža uvid u stupanj fleksibilnosti odnosno rigidnosti tržišta rada, posebno kada se poveže s podacima o nezaposlenosti u svakom zemlji članici".

Hrvatska je zajedno sa Ciprom i Portugalom navedena kao primjer zemlje EU s "relativno visokom nezaposlenošću i snažnim prijelazom u status zaposlenosti" dok su Danska, Estonija i Švedska izdvojene su kao primjeri zemalja "s relativno niskom nezaposlenošću i snažnim prijelazom u status zaposlenosti"  

Grčka, Španjolska i Italija primjer su zemalja EU s "relativnom visokom nezaposlenošću i slabim prijelazom u status zaposlenosti" a Rumunjska, Bugarska i Irska primjeri zemalja s "relativno niskom nezaposlenošću i slabim prijelazom u status zaposlenosti", navodi se u izvješću.