Najniža cijena kave u posljednjih 13 godina rezultirat će marginalizacijom većine proizvođača, procjenjuju analitičari tog tržišta, a učvrstit će položaj država koje su znatno modernizirale proizvodnju, poput Brazila i Vijetnama.

Kako piše Reuters, sve opsežnije uvođenje mehanizacije i novih tehnologija u uzgoju kave rezultiralo je rastom produktivnosti kod ta dva najveća svjetska proizvođača koje konkurenti iz Južne Amerike i Afrike teško mogu pratiti. 

Povećanje produktivnosti
"Brazil i Vijetnam imali su konstantno povećanje produktivnosti, a ostale države nisu", tumači Jeffrey Sachs, direktor Centra za održivi razvoj na sveučilištu Columbia. Prema podacima američkog ministarstva poljoprivrede, te dvije države danas proizvode više od polovice svjetskog uroda kave, a udjel im i dalje raste. Za ilustraciju, još prije dva desetljeća iz Brazila i Vijetnama dolazila je trećina uroda.

Vodeći Brazil sam snadbijeva svjetsko tržište sa 37 posto kave, a jasan znak povećane produktivnosti lanjski je podatak o rekordnih 62 milijuna vreća. Rekordni urod ostvaren je unatoč tome što se površina pod nasadima kave smanjuje već šestu godinu. Vijetnamska proizvodnja također raste, dok je primjerice, Kolumbija rekordni urod posljednji puta zabilježila početkom 90-ih godina dok je u Gvatemali rekord ostvaren prije 20 godina. Podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) pokazuju da je prosječni prinos brazilskih farmi u posljednjih 10 godina oštro porastao, za više od 40 posto na 1,5 tona po hektaru.

Vijetnam je prosječni prinos povećao za 18 posto na 2,5 tone po hektaru. Kolumbija je također povećala prinos za solidnih 12 posto, ali se on kreće oko tone po hektaru. Kod srednjoameričkih proizvođača zabilježen je pak pad od tri posto na slabašnih 600 kilograma. Kako "brazilsko čudo" konkretno izgleda pokazuje primjer poduzetnika Alexandrea Gobbija koji je s dvojicom partnera odlučio ući u proizvodnju kave prije četiri godine.

Kupili su zemljište u mjestu Sao Sebasti?o do Paraíso u vodećem području proizvodnje kave u državi Minas Gerais i uložili u najmoderniju tehnologiju. Danas je njihova farma opremljena podzemnim sustavom za navodnjavanje kojim upravlja umjetna inteligencija. "Sustav gotovo sve radi sam. Očitava razine vlage i obavještava koliko vode i gnojiva treba dodati", ističe Gobbi. S tim sustavom te strojevima za berbu prosječni prinos je udvostručen na 60 vreća po hektaru, a farma može biti profitabilna i pri sadašnjim niskim cijenama kave.

Manje rada
Terminski ugovori na Arabica kavu – najkorištenije globalno mjerilo za cijene kave – u svibnju su pali na 87,6 američkih centi za približno pola kilograma što je najniža cijena od svibnja 2005. godine. U međuvremenu se cijena ponešto oporavila, ali je i dalje prenisko za većinu svjetskih proizvođača. Brazilski proizvođači značajno su smanjili i udjel ljudskog rada u nasadima uvođenjem mehanizacije.

Naime, strojevi za branje kave mogu sniziti troškove berbe za 40 do 60 posto, ističu farmeri. S druge strane, kolumbijske farmere muče druge brige. Suočeni s niskim cijenama i visokim troškovima, dio farmera razmišlja o prelasku na druge kulture ili potpunim napuštanjem proizvodnje. I to unatoč desecima milijuna dolara državnih subvencija. Jose Eliecer Sierra uzgaja kavu već tri desetljeća, no niske cijene prisilile su ga da potraži alternativu u avokadu i uzgoju stoke. Stoga razmišlja iskrčiti 41.000 stabala kave i površinu pretvoriti u pašnjake.

U Kolumbiji i državama Srednje Amerike kava pretežito raste na brežuljkastim područjima koja ograničavaju upotrebu mehanizacije kao u Brazilu gdje se kava uzgaja u ravnicama. Glavni problem afričkih proizvođača su pak male farme na usitnjenim posjedima kojima je teško doći do kapitala za modernizaciju proizvodnje.