Samo pet dana nakon što je u Beogradu boravio prestolonasljednik Ujedinjenih arapskih Emirata šeik Muhamed bin Zajed al Nahjan, srpski ministar gospdarstva Mlađan Dinkić potpisao je u Abu Dhabiju predugovor s kompanijom Al Dahra o njezinu ulaganju 200 milijua eura u srpsku poljoprivredu. Sto milijuna eura namijenjeno je uređenju postojećih kanala za navodnjavanje, te gradnju novih, kao i za kreditiranje pojedinačnih poljoprivrednika u nabavi opreme za navodnjavanje.

Izvozne mogućnosti
S još sto milijuna emiratska kompanija, će steći 80% vlasništva u osam srpskih poljoprivrednih gospodarstava, dok će preostalih 20% ostati u državnom vlasništvu. Potpisivanju sporazuma prethodio je posjet delegacije Al Dahre, koja je obišla gazdinstva u kojima će preuzeti većinski udjel. Riječ je o dijelu tvrtki s kojima je raskinut ugovor o privatizaciji i sada se pod paskom vlade nalaze u procesu restrukturiranja. Osim izgradnje novih proizvodnih kapaciteta u osam poljoprivrednih gospodarstava Al Dahra će kao kooperante zaposliti srpske poljoprivrednike. Kompanija želi u preuzetim poljoprivrednim gospodarstvima proizvoditi hranu za izvoz pri čemu će koristiti svoju razgranatu trgovačku mrežu, dok će u Srbiji izgraditi logistički centar u Pančevačkoj luci na Dunavu. S uloženim kapitalom srpska poljoprivreda će povećati izvozne mogućnosti, što će pridonijeti ubrzanom rastu ukupnog gospodarstva. Sporazum s Al Dahrom smatra se najkorisnijim potezom za unapređenje srpske poljoprivredne proizvodnje koja je, zbog malih kapaciteta za navodnjavanje, ovislila o klimatskim uvjetima.I dok u vladi sporazum ocijenjuju kao korak koji će ojačati konkuretnost srpske poljoprivrede na inozemnim tržištima, uporedno se nametnulo pitanje da li je vlada smjela prodati zemljište Al Dahri, jer je srpski ustav brani strancima da budu vlasnici poljoprivrednog zemljišta. Prema Zakonu o privatizaciji državna poljoprivredna gospodarstva se mogu prodati, ali time kupac ne stječe pravo vlasništva, jer je zemljište u državnom vlasništvu, a poljoprivredni kombinati su imali samo pravo korištenja. U konkretnom slučaju vlada se više vodila korisnošću aražmana s Al Dahrom, a manje je vodila računa o ustavnim ograničenjima. I dosad se događalo da su srpski tajkuni kupnjom kombinata preuzimali u vlasništvo i zemljište, međutim takve se privatizacije preispituju.

Vojna suradnja
Osim poljoprivrednog aranžmana s kompanijom iz UAE tijekom tjedna očekuje se potpisivanje sporazuma o suradnju dviju zemalja u segmentu vojne industrije. To je najavio Aleksandar Vučić, ministar obrane nakon razgovora s emiratskim prijestolonasljednikom. Za Srbiju su poljoprivreda i vojna industrija dvije najbitnije djelatnosti, jer preko njih ostvaruju suficit u robnoj razmjeni. Lani je poljoprivreda ostvarila suficit od 1,25 milijardu eura, a vojna industrija više od 500 milijuna dolara. Vladine ambicije su da joj poljoprivreda dostigne suficit od pet milijardi dolara, a apetiti nisu mnogo manji ni po pitanju vojne industrije. Vrijednost ugovora o ulaganju kapitala UAE u vojnu industriju procjenjuje se na sto milijuna eura, s time da će u budućnosti investicije biti još veće, jer obje zemlje planiraju pokrenuti zajedničku proizvodnju oružanih sustava i vojne opreme.Prema ocjeni Vučića s UAE su dogovoreni najveći poslovi i investicije, što su dosad postignuti u bilaterlanim odnosima s jednom zemljom. Razvojni fond Abu Dhabija spreman je odobriti Srbiji najpovoljnije kredite s kamatom od samo 0,3 posto. Osim ulaganja u poljoprivredu i vojnu industriju izgledan je dolazak jedne banke iz UAE, uspostavljanje strateškog partnerstva s Jat tehnikom kao i donacija za obnovu zgrade glavnog stožera, kojeg je 1999. bombardirao NATO.

Stiže novac sa svih strana

Rusi sa 800 milijuna dolara kreditiraju obnovu željeznice

Nakon trogodišnjih pregovora, s Kremljom potpisan je ugovor o ruskom kreditu od 800 milijuna dolara za izgradnju željezničke infrastrukture. Zbog njezine zastarjelosti brzina vlakova na pojedinim dionicama iznosi svega 30 km/h, što je utjecalo na smanjenje prijevoza robe i putnika. Njezinom obnovom brzina će se povećati na 160 km/h. Sporazumom, kojeg je u subotu potpisao Mlađan Dinkić, srpski ministar gospodarstva, predviđeno je da se tračnice uvoze iz Rusije, a moguće je i da ruske građevinske tvrtke sudjeluju u izvođenju radova. U Srbiji će se proizvoditi pružni pragovi, a austrijski POOR je već u Svilajncu izgradio poduzeće za njihovu proizvodnju. Većina novca će se utrošiti na gradnju pruga od Beograda do Pančeva i na pravcu od Beograda prema granici s BiH. Dinkić je najavio skori početak razgovora o ruskom zajmu od milijardu dolara za popunu deficita u srpskom državnom proračunu.