Slovenija postala četvrti najveći proizvođač hmelja na svijetu

Autor: Poslovni dnevnik , 06. kolovoz 2019. u 22:00
Slovenija je u svijetu postala poznata po sorti hmelja savinjski golding/Matija Topolovec/PIXSELL

Hmelj na globalnoj razini već raste na rekordno velikim površinama, ali ih uzgajivači žele još više proširiti zbog povoljnih tržišnih uvjeta.

Slovenija je treći najveći proizvođač hmelja u Europi i četvrti najveći na svijetu. Među članicama EU od Slovenije veći su samo samo su Njemačka i Češka, a na globalnoj razini SAD.

Lani je 119 slovenskih uzgajivača proizvelo više od tri tisuće tona hmelja, a površine pod tom kulturom, nužnom za proizvodnju piva, povećavaju se posljednjih šest godina, pišu Finance. "Slovenija je jedina zemlja na svijetu koja izvozi više od 95 posto hmelja. Osam posto domaćeg hmelja koriste pivovare Laško i Union u vlasništvu koncerna Heineken, koji ima središnju opskrbu, tako da se dio izvezenog hmelja vrati", kaže Martina Zupančič, direktorica Intituta za hmeljarstvo i pivarstvo Slovenije u Žalcu. Najviše se izvozi na englesko i europsko tržište, u Kinu i Japan, u Rusiju, Vijetnam, Brazil, Argentinu i Indiju.

Veliki investicijski zahtjevi
Prema podacima slovenskog statističkog ureda, slovenski su poljoprivrednici prošle godine proizveli točno 3078 tona hmelja. Prošlogodišnji prosječni prinos bio je 1,8 tona po hektaru, što je za 29 posto više nego 2017. i za četvrtinu više od prosječnog prinosa u posljednjih deset godina. Prošle godine hmelj je u Sloveniji rastao na 1667 hektara ili na pet posto više površina nego 2017. godine. Prema svjetskim organizacijama, hmelj na globalnoj razini već raste na rekordnim velikim površinama, ali uzgajivači i dalje žele proširiti površine zbog povoljnih tržišnih uvjeta, potražnje pivovara i mogućnosti sklapanja dugoročnih ugovora o kupnji.

"Slovenija je zelena oaza u Europi, s relativno visokom količinom kiše i povoljnim uvjetima za uzgoj hmelja. Zbog malo hladnijeg svibnja, rast je stao, što je uzrokovalo određene probleme nekim sortama. Ipak očekujemo prosječnu količinu hmelja, ali naravno, takvo očekivanje može se izjaloviti", rekao je Mihael Vitko, direktor Hmezad Exima, jednog od najvećih otkupljivača hmelja u Sloveniji. Kompanija Hmezad Exim osim kupovine i prodaje hmelja, poljoprivrednicima daje i tehnološke savjete i omogućava kupovinu opreme – žičane užadi, gnojiva i sredstava za zaštitu bilja. 

 

119 farmera

u Sloveniji bavi se uzgojem hmelja, uglavnom domaćih sorti

"U Sloveniji su za hmelj dopušteni samo odobreni proizvodi za zaštitu bilja. Na njihovu upotrebu utječu i zahtjevi kupaca odnosno pivovara. Zaštita hmelja provodi se prema preporukama Službe za promatranje i prognozu i na temelju opažanja uzgajivača hmelja. U uzgoju i zaštiti hmelja težimo mjerama koje čine dobru poljoprivrednu praksu, a sama industrija nastoji održivo djelovati ne samo na kupce, već i na okoliš", dodaje Mihael Vitko.

Slovenska proizvodnja hmelja i dalje je vrlo tradicionalna, ali će s vremenom morati nadograditi trenutne standarde proizvodnje i prerade hmelja. "Proizvodnja hmelja bit će zahtjevnija i skuplja od sadašnje, pa bi je trebalo poduprijeti i s više znanja i većim cijenama", kaže Mihael Vitko. Proizvodnja hmelja je investicijski vrlo zahtjevna jer hektar novih nasada na pripremljenom zemljištu i sa sadnicama bez sjemena stoji 25.000 eura, a vrijeme proizvodnje hmelja ovisi o kvaliteti tla, sorti i klimatskim uvjetima. Na pjeskovitim i lakšim tlima razdoblje do pojave plodova je nešto kraće.

Broj pivovara udvostručen
"Veliki je uspjeh što naše zemljište pokriva 99% slovenskog hmelja, a to je rezultat uzgoja domaćih sorti prilagođenih lokalnoj klimi, na čemu se radi već od sredine prošlog stoljeća", dodaje Martina Zupančič. Slovenija je u svijetu postala poznata po sorti savinjski golding, koja potječe od engleske sorte foggle, kojom su zamijenili češke sorte, prevladavajuće na početku industrijske proizvodnje hmelja, nakon slučaja peronospore. Savinjski golding u slovenskoj klimi ima karakterističnu aromu, što je velika prednost i svrstava ga među četiri najaromatičnije sorte na svijetu.

Tijekom posljednjih pet godina broj pivovara u EU se udvostručio i trenutno ih je oko 9500 (bez Švicarske i Norveške). Prema posljednjim podacima iz veljače ove godine, u Sloveniji postoji 105 pivovara, od kojih 97 proizvodi manje od 20.000 hektolitara piva godišnje i spadaju među tzv. male ili kraft proizvođače. Lani su slovenski pivovare plasirale na tržište 1,6 milijuna hektolitara piva, a uvezeno je 611.485 hektolitara. 

Komentirajte prvi

New Report

Close