Reizbor Obame srušio američke burzovne indekse i cijenu nafte

Autor: Ksenija Kale,Tin Bašić , 07. studeni 2012. u 22:01
Barack će provesti još četiri godine u Bijeloj kući

Obama najavio da najbolje tek slijedi, a akteri tržišnog natjecanja tek očekuju znatnije potrese.

U povijesti američkih izbora američki birači su drugi mandat obično povjeravali aktualnim predsjednicima ako je u izbornoj godini zabilježen makar blagi gospodarski rast. To se ponovilo i u slučaju američkog predsjednika Baracka Obame koji će, pobijedivši republikanskog protukandidata Mitta Romneya, u Bijeloj kući ostati još četiri godine.

Pobjeda Baracka Obame nije se pozitivno odrazila na burzovne indekse na Wall Streetu. Naime, prilikom otvaranja trgovinskog dana, svi najvažniji indeksi bilježili su pad vrijednosti veći od jedan posto. Primjerice, indeks Dow Jones otvorio je padom od 1,44 posto, indeks S&P500 bio je 1,38 posto niži nego dan prije, a Nasdaq je bio u minus 1,28 posto. Objašnjenje korekcije tržišta kapitala leži u prebacivanju fokusa ulagača s predsjedničkih izbora na rasprave o poreznoj politici u SAD-u i na europsku dužničku krizu. Unatoč tomu što je Obama u svojem pobjedničkom govoru obećao da najbolje tek slijedi, mnogi akteri tržišta kapitala smatraju da je vjerojatnije da slijede "znatniji potresi". Nakon objave o Obaminoj izbornoj pobjedi u srijedu, cijene nafte na međunarodnim tržištima su se spustile jer se pozornost ulagača okreće teškoćama s kojima se suočava američko gospodarstvo. Cijena barela sirove nafte na Londonskoj burzi spustila se za 84 centa na 110,2 dolara, a cijena barela na američkom tržištu pala je 57 centi na 88,14 dolara.

Na sam dan predsjedničkih izbora burzovni indeksi u utorak su na Wall Streetu rasli jer su ulagači s nestrpljenjem pratili posljednje ankete u vezi s izborom predsjednika SAD-a. Među dobitnicima u utorak uoči izbora bili su sektori koji bi mogli imati koristi u slučaju Romneyeve pobjede, poput energetskog, rudarskog i vojnog. Uklanjanjem političke neizvjesnosti oko američkih predsjedničkih izbora ulagači su svoj fokus vratili na 600 milijardi dolara rezova i povećanja poreza koji bi na snagu trebali stupiti u sljedećoj godini i narušiti oporavak američkoga gospodarstva. Iako je u protekle četiri godine Obamina mandata snažan rast izostao, gospodarstvo SAD-a ipak se postupno poboljšavalo. SAD trese najdublja recesija u 80 godina dok bilježi visoku nezaposlenost i sve veći jaz između bogatih i siromašnih. Problemi s kojima se Obama suočavao u svojem prvom mandatu ostaju i u drugom mandatu: bilijun dolara deficita godišnje, smanjenje 16 bilijuna dolara nacionalnog duga, sanacija skupih socijalnih programa.

Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu smatra da se fokus buduće američke ekonomske politike Obaminim reizborom neće bitno promijeniti. "SAD ima svoje politike koje su određene dugoročno, od vanjske politike do unutrašnja ekonomske politike i ona funkcionira sasvim drukčije od Europe. Većina Obaminih savjetnika su ljudi koji savjetuju ili kreiraju američku ekonomsku politiku u posljednjih 30-40 godina. Stoga ne treba očekivati posebne promjene. SAD će uglavnom funkcionirati i svoju ekonomiju voditi na način kako je to činio i do sada", kazao nam je Jurčić. Ističe da je Amerika kao golem brod koji nijedan predsjednik ne može radikalno okrenuti i ona jednostavno ide u tome smjeru. Obama najavljuje da će se u novom mandatu posvetiti izazovima poput smanjenja deficita, porezne reforme, imigracijske reforme i oslobađanja od ovisnosti o inozemnoj nafti te staviti naglasak na zdrav okoliš i zelenu energiju.

Wall Street

Kladili se na Romneya i izgubili

Pobjedom Obame dobar dio kompanija s Wall Streeta suočen je s problemom jer su navijali za Mitta Romneya. Tvrtke s Wall Streeta kladile su se na Romneya i izgubile, piše Reuters. Sada kada su suočene s mogućnošću uvođenja još strožih propisa i regulacije u drugom Obaminu mandatu, moraju izgraditi još bolje odnose s novim financijskim regulatorima koje će Obama imenovati. Koliko su se kompanije "kockale" pokazuju vrijednosti donacija. Zaposlenici koji rade u američkoj investicijskoj industriji kampanji Mitta Romneya dali su 20 milijuna dolara, dok su Obami dali samo šest milijuna. Podaci su to neprofitne udruge Centar za politička pitanja koja prati utjecaj novca i lobiranja na javnu politiku. Prije četiri godine Obama je od financijske industrije dobio 16 milijuna dolara, a republikanski kandidat John McCain oko devet milijuna. Velik dio financijaša okrenuo je leđa Obami tijekom krize 2008. godine i nakon što je 2010. predsjednik proveo reformski zakon Dodd-Frank kako bi spasio financijski sustav koji je pak bankarima izbio milijarde dolara iz godišnje zarade. "Obama će nastaviti pooštravati regulaciju, demonizirati i omalovažavati tvrtke te potrošiti puno novca, kao i oporezivati ljude i tako dalje", izjavio je Dick Kovacevich, nekadašnji čelnik Wells Farga. Jedna od najvećih zamjerki bankara je pravilo Volker koje zabranjuje da se banke vlastitim novcem klade na financijskim tržištima. Tu je i amandman Durbin koji limitira naknade koje banke mogu naplaćivati trgovcima za obradu transakcija preko debitnih kartica.

Energetika

Smanjenje ovisnosti o uvoznoj nafti

Američki predsjednik Barack Obama u svojem drugom mandatu najavljuje stroža pravila za američke energetske tvrtke te najavljuje novu inicijativu za povećanje domaće proizvodnje nafte radi smanjenja ovisnosti SAD-a o tom energentu iz uvoza. Obamin je cilj smanjiti američki uvoz nafte za polovicu do 2020. godine. Očekuju se i stroža regulacija glede eksploatacije nafte, što bi moglo donijeti milijarde dolara troškova naftnim kompanijama. Obama s druge strane smatra da bi za Sjedinjene Američke Države bilo bolje da ulažu u tehnologiju čiste energije. Zbog toga se u svojem drugom mandatu obvezao dati veću podršku razvoju tehnologije za obnovljive izvore energije poput solarne i energije vjetra za što će američkom predsjedniku trebati podrška Kongresa glede poreznih olakšica koje su potaknule razvoj kompanija u toj industriji.

Komentirajte prvi

New Report

Close