Politički sukobi uteg su za rumunjsko predsjedanje EU-om

Predsjednik Klaus Iohannnis u stalnom je sukobu s vladom socijaldemokrata/REUTERS Predsjednik Klaus Iohannnis u stalnom je sukobu s vladom socijaldemokrata/REUTERS

Unutarnja situacija je takva da zemlja ne može nastupati jedinstveno u Europi, kazao je predsjednik EK Jean-Claude Juncker.

Stalno "iskrenje" na relaciji predsjednik-vlada pokazuju se kao glavni problem Rumunjske u njezinom predsjedanju Europskom unijom koje je započelo prvim danom 2019. godine.

Šest mjeseci rumunjskog predsjedanja Vijećem EU-a bit će obilježeno iznimno važnim događajima:  povijesnim izlaskom jedne članice, izborima za Europski parlament te summitom u Sibiuu na kojem bi 27 članica trebale definirati obrise buduće Europske unije nakon brexita.

Predsjednički trio
S rumunjskim predsjedanjem započinje novi predsjedički trio, u kojem su još Finska i Hrvatska i koje će predsjedati Unijom u sljedećih godinu i pol dana. Samo dva dana prije preuzimanja predsjedništva, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazio je sumnju u sposobnost Rumunjske za obnašanje te uloge što je nezapamćeno da šef EK tako nešto kaže o državi-predsjedateljici.

"Rumunjska je tehnički dobro pripremljena za šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a, zahvaljujući, između ostaloga, učinkovitoj pomoći Komisije. Svejedno, mislim da vlada u Bukureštu nije u potpunosti razumjela što uključuje predsjedanje članicama EU-a. Oprezni pregovarač mora biti voljan slušati druge i biti odlučan u tome da svoje interese ostavi po strani. Tu imam neke sumnje. Štoviše, unutarnja situacija u Rumunjskoj je takva da zemlja ne može nastupati jedinstveno u Europi. Zemlja treba biti ujedinjena kako bi mogla tražiti jedinstvo u Europi tijekom predsjedavanja Vijećem", rekao je Juncker u intervjuu njemačkom list Welt am Sonntag.

Slogan rumunjskog predsjedništva je "Kohezija, zajednička europska vrijednost". Za Rumunjsku je, kao i za sve članice koje su po razvijenosti ispod europskog prosjeka, pitanje kohezijske politike u budućem sedmogodišnjem proračunu, o čemu bi se politička suglasnost trebala postići do kraja 2019. godine, iznimno bitno. U proteklih 12 godina članstva u Uniji, Rumunjska je prošla kroz veliku transformaciju zahvaljujući fondovima EU-a iako je i dalje vrlo loša u povlačenju europskih sredstava.

Ujedno, unatoč snažnom rastu posljednjih godina i dalje je među najsiromašnijim članicama.  Oko 40 posto kućanstva u ruralnim područjima u Rumunjskoj danas je priključeno na vodoopskrbni sustav zahvaljajući europskim fondovima, a nakon pada komunističkog režima 1989. bilo ih je manje od jedan posto. Pitanje kohezijske politike bit će jedno od ključnih pitanja u pregovorima o višegodišnjem proračunskom okviru, oko čega će se voditi velike bitke.

Komisija je predložila smanjenje sredstava za kohezijsku politiku kako bi se više izdvojilo za nove prioritete poput migracija, sigurnosti, obrane i jačanja konkuretnosti. Program rumunjskog predsjedništva sastoji se od četiri stupa, koji se temelje na dosadašnjim europskim strategijama: Europa konvergencije; sigurnija Europa; Europa kao jači globalni akter i Europa zajedničkih vrijednosti.

Teška kohabitacija
Unatoč sloganu svoga predsjedanja, Rumunjska će teško govoriti jednim glasom s obzirom na tešku kohabitaciju između predsjednika Klausa Iohannisa koji pripada desnom centru te vlade lijevog centra, čiji je stvarni šef Liviu Dragnea, predsjednik Socijaldemokratske stranke (PSD) koju je 1990. utemeljio Ion Iliescu, bivši predsjednik države.

Predsjednik Klaus Iohannis, pripadnik njemačke manjine, izabran je 2014. i u stalnom je sukobu sa socijaldemokratskom vladom. Podnio je više tužbi pred Ustavnim sudom te odbio u nekoliko navrata imenovanje ministara i tužitelja, koje je predložila vladajuća većina. Socijaldemokrati ga optužuju da blokira rad vlade i krši ustav, a u nekoliko navrata su mu zaprijetili da će ga suspendirati. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve