UHY je za svoje istraživanje uzeo u obzir carinske pristojbe u 22 gospodarstva diljem svijeta kao postotak ukupne vrijednosti njihovih uvoznih dobara, što je pokazatelj utjecaja prepreka na samu trgovinu. Utvrđeno je da carinske pristojbe u G7, u prosjeku, čine samo 0,8% ukupne vrijednosti uvezenih dobara dok svjetski prosjek iznosi 1,8%. To bi značilo da potrošači u G7 obično plaćaju niže cijene dobara u usporedbi s potrošačima u mnogim drugim dijelovima svijeta – uključujući i mnoga gospodarstva u nastajanju – gdje su troškovi nešto veći zbog većih uvoznih poreza.

U SAD-u, gdje protekcionizam postaje važno političko pitanje, zbog povećanja mogućnosti nametanja većih uvoznih poreza, porez trenutno čini 1,3% vrijednosti uvezenih dobara. Za usporedbu, u Kini 1,8% odlazi na porez. U Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje se zbog Brexit-a javlja sumnja u buduće trgovinske poslove, porez je trenutno još niži te čini samo 0,5% vrijednosti uvezenih dobara. Općenito, europske zemlje nameću relativno niske stope. Europski prosjek je 0,4%, što bi moglo biti prilično značajno i nepovoljno za britanske potrošače ukoliko Ujedinjeno Kraljevstvo ne uspije očuvati carinske vrijednosti na sličnoj razini po napuštanju Europske Unije.

UHY ističe da mnogi regionalni trgovinski blokovi, a posebice EU, pomažu u održavanju niskih stopa poreza na uvoz. Imajući u vidu obim UK-EU trgovine, naglašava se važnost osiguravanja niskih carinskih pristojbi ili nepostojanje istih nakon Brexita, kako za UK, tako i za EU. Ostali multilateralni trgovinski sporazumi također su pod povećalom. Primjerice, SAD su natuknule da žele pregovarati o Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini  (NAFTA) te su napustile Transpacifičko trgovinsko partnerstvo (TPP), dovodeći u pitanje budućnost obaju sporazuma.

Predsjednik UHY-a Bernard Fay komentira: „Carinske pristojbe mogu biti veliki teret potrošačima i značajno narušiti gospodarstvo. U igri su globalizacija i protekcionizam, obje moćne sile. Dok priča o osiguravanju nacionalnih interesa može služiti privlačenju pozornosti, ostaje za vidjeti kako će građani reagirati na veće stope poreza. Ovakve politike mogle bi prouzrokovati kontraefekt na industrije koje vlada pokušava zaštititi, moguće i potkopati napore za stimuliranjem konkurentnosti i poticanjem inovacija na tržištu“.

Eric Hananel, porezni direktor u UHY-jevoj američkoj tvrtki članici UHY Advisors, kaže: „Motivacija za prihvaćanje protekcionističkog stajališta za očuvanje radnih mjesta i njegovanje domaće industrije može biti jako privlačna. Međutim, najčešće se plati cijena putem većih troškova dobara, što obično najviše osjete potrošači s nižim dohotkom. SAD su povijesno bile snažni prvaci u sporazumima o slobodnoj trgovini, ali sada postoji osnovana sumnja u uključenost Amerike u buduće pregovore. S obzirom na to da govorimo o najvećem svjetskom gospodarstvu, ovo je vrlo značajno globalno pitanje“.

Bangladeš ima najveće carinske pristojbe, čak 12,1%, što je jednako zbroju ukupnog uvoza svih zemalja u istraživanju.

Od velikih rastućih gospodarstava, Brazil također nameće relativno velike stope, s pristojbama 7,6% od ukupne vrijednosti njihovog uvoza. Brazilska vlada trenutno nastoji zaštititi određene proizvode i industrije od inozemnog uvoza povećanjem carine, primjerice za kozmetičke proizvode.

SLOBODNI TRGOVINSKI SPORAZUMI – ISTAKNUTO POLITIČKO PITANJE

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Bernard Fay dodaje: „Slobodni trgovinski sporazumi postaju kritično i sporno područje u politici. Dok je protekcionizam na snazi, neke vlade preispituju Sporazume o slobodnoj trgovini dok ih druge entuzijastično prihvaćaju, možda i jače nego prije“.

Na primjer, ranije ove godine, Kanada je formalno započela pregovore o slobodnoj trgovini s Mercosur-om, južnoameričkim trgovinskim blokom, a traju i pregovori o mogućoj suradnji s Kinom. Njihove ideje o dogovoru slobodne trgovine s EU nedavno je odobrio i Europski parlament. Kanadski proračun za 2017. godinu ukida stope na široki spektar poljoprivredno-prehrambenih sastojaka te uvodi promjene u pravila o podrijetlu kako bi se omogućio uvoz više odjevnih predmeta uvezenih iz zemalja s niskim dohotkom te imala direktna korist od bescarinskog tretmana.

Koko Yamamoto iz McGovern Hurley LLP, UHY-jeve kanadske tvrtke članice, kaže: „Kanada ima široku lepezu sporazuma o slobodnoj trgovini te je i dalje aktivna u traženju novih mogućih partnera diljem svijeta“.