Grčka polako liječi svoje ekonomske rane, ako je suditi po prijedlogu proračuna za iduću godinu koji je parlamentu predstavila tamošnja vlada u utorak navečer.

Nakon što se ove godine očekuje rast BDP-a od 1,6 posto, vlada u Ateni očekuje da će iduće godine gospodarstvo ojačati dodatnih 2,5 posto. Analitičari te vladine projekcije ocjenjuju daljnjim znakom grčkog povjerenja da zemlji uskoro neće trebati strana financijska pomoć na koju se oslanja zadnjih osam godina.

Domaći izvori
Podsjetimo, treći program pomoći dogovoren 2015. istječe u kolovozu. Grčka je ove godine primila 8,5 milijardi eura europske financijske pomoći, a još 5,5 milijardi eura "sjest" će nakon trećeg pregleda programa pomoći. Međutim, valja istaknuti kako je većinu financijskih obveza u prvom polugodištu vlada podmirila kratkoročnim zaduživanjem na domaćem tržištu, prvenstveno kroz mjesečnu prodaju trezorskih zapisa s tromjesečnim i šestomjesečnim rokom dospijeća. Prijedlog proračuna predviđa višak od 3,82 posto BDP-a, bolje od cilja koji su postavili međunarodni vjerovnici. Naime, Grčka je morala ostvariti najmanje 3,5 posto proračunskog viška, nakon otplate dugova. Ove se godine očekuje višak od 2,44 posto BDP-a. "Značajno nadmašivanje ciljeva doprinijelo je obnovi vjerodostojnosti grčkih javnih financija i stvorilo preduvjete za povratak na međunarodna tržišta kapitala", kazao je ministar financija Euklid Cakalotos. Međutim, kod razine duga i dalje nema poboljšanja, naprotiv.

Dug i dalje raste
Službena Atena predviđa da će javni dug nastaviti rasti, pa će sa sadašnjih 178,2 posto BDP-a dosegnuti 179,8 posto čime će Grčka i dalje imati status najzaduženije države svijeta. U proteklih osam godina Grci su prošli kroz izrazito rigorozan program štednje koji je prihode prosječnog kućanstva srezao za trećinu. Zahvaljujući ostvarenom višku u ovoj godini, premijer Aleksis Cipras obećao je da će 1,4 milijuna kućanstava s nižim prihodima dobiti 1,4 milijardi eura "socijalne dividende" ili u prosjeku 483 eura. Blagi pozitivni pomak vlada očekuje i kod stope nezaposlenosti koja bi se u 2018. trebala spustiti ispod 20 posto. No, to će i dalje biti najviša stopa nezaposlenosti u 19-članoj eurozoni.