Europski dužnosnici uglavnom zanemaruju kvalitetu radnih mjesta u pokušajima da smanje nezaposlenost među mladima, prenose europski mediji zaključke Europskog foruma mladih.

Garancija za mlade razočarala je i podložna je zloupotrebi jer ne isključuje neplaćeno pripravništvo, upozorio je u govoru u Europskom parlamentu početkom tjedna potpredsjednik Europskog foruma mladih Lloyd Russel-Moyle a prenosi informativni portal EurActiv.

"Pripravništvo je, naravno, korisno ali samo ako je uređeno na odgovarajući način. U protivnom, riječ je samo o jeftinoj radnoj snazi", ističe Russel-Moyle.

Europski su čelnici u veljači prošle godine dogovorili pokretanje Inicijative za zapošljavanje mladih koja je u cijelosti trebala stupiti na snagu početkom ove godine.

Sredinom 2013. iznos rezerviran za suzbijanje nezaposlenosti među mladima povećan je s početno zacrtanih šest na osam milijardi eura, pri čemu je većina iznosa zacrtana za dvogodišnje razdoblje od 2014. do 2016. a ostatak u sljedećem dugoročnom proračunskom razdoblju, navodi EurActiv.

Svaka je zemlja ovisno o vlastitim potrebama kreirala Garanciju za mlade, paket mjera za zapošljavanje koja je mladima trebala jamčiti zaposlenje, naukovanje ili pripravništvo odnosno nastavak obrazovanja najkasnije četiri mjeseca od završetka formalnog obrazovanja odnosno prijave na burzu rada.

I Hrvatska je sredinom prošle godine počela provoditi Garanciju kroz paket mjera koji uključuje i potporu za zapošljavanje mladih bez radnog staža, sa ciljem "osiguranja prvog zaposlenja", kako stoji na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

EurActiv navodi da je trenutno u Europi gotovo 50 posto mladih završilo program pripravništva a Giorgio Zecca iz Europskog foruma mladih upozorava da je financijska kriza u proteklih šest godina dodatno produbila ionako velike razlike na tržištu rada u Europskoj uniji između mladih i onih iznad 25 godina.

Tako je u EU 42 posto mladih radnika zaposleno preko ugovora na određeno vrijeme, u usporedbi s 13 posto radnika s takvim ugovorima u dobnoj skupini iznad 25 godina.

Velike su razlike i među pojedinim zemljama pa je u Sloveniji, Poljskoj i Španjolskoj više od 60 posto mladih ljudi zaposleno na određeno vrijeme dok je u Rumunjskoj, Bugarskoj i Litvi odgovarajući udio manji od 10 posto.

Svaki peti građanin EU-a u dobi do 25 godina strahuje od gubitka radnog mjesta, zbog nesigurnog radnog odnosa, što utječe na zdravlje mladih, upozorava Zecca.

U Njemačkoj tako 21 posto mladih u fleksibilnom radnom odnosu, uključujući smjenski i prekovremeni rad, pati od kroničnog umora, navodi Euractiv.

Zabrinjava također što 10 posto mladih u EU radi bez ugovora, a 30 posto ih je izloženo riziku siromaštva jer dobivaju plaće niže od minimalnih, posebno u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Grčkoj.

Obećanje iz Garancije za mlade da bi svim osobama mlađim od 25 godina u roku od četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja odnosno prijave na zavod za zapošljavanje trebalo osigurati posao ili nastavak obrazovanja, korak je u pravom smjeru, ističe zastupnica nizozemskih Zelenih Marije Cornelissen.

Sada dužnosnici EU-a moraju odlučiti što će napraviti s novcem koji je izdvojen u tu svrhu, upozorava ona.