Francuzi neće dizati poreze

Autor: Tomislav Oharek , 08. siječanj 2013. u 19:22
Ministar financija smiruje strasti

Francuski ministar ministar financija Jérôme Cahuzac poručio kako vlada u idućih nekoliko godina ne planira dodatna porezna opterećenja.

U Francuskoj se i dalje nije slegla prašina koju je prvo podigao predsjednik François Hollande najavom uvođenja poreza na dohodak za najbogatije od čak 75 posto, a nedavno je pravi vihor podigao glumac Gérard Depardieu koji je dobio rusku putovnicu bježeći pred potencijalno velikim poreznim opterećenjem.

Kako je prijedlog novog poreznog modela dobio i odbijenicu francuskog ustavnog suda, buru je u intervjuu za francusku radijsku mrežu Europe1 prekjučer pokušao umiriti ministar financija Jérôme Cahuzac poručivši kako vlada u idućih nekoliko godina ne planira dodatna porezna opterećenja."Potrebna nam je porezna stabilnost i bilo bi previše da u ovome trenutku tražimo više. Pojedinci i kompanije moraju imati jasan porezni horizont, odnosno moraju znati kakvi će im porezi biti kroz jednu, dvije ili tri godine", Cahuzac. Administracija predsjednika Hollandea, koji je na tu dužnost izabran u svibnju, predstavila je posljednjih mjeseci niz povećanja poreza kako bi ove godine smanjila proračunski manjak na razinu od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). S tim ciljem je vlada predstavila i niz mjera za smanjenje rashoda. Međutim inicijativa o porezu od 75 posto za one koji zarađuju više od milijun eura godišnje izazvala je niz kontroverzi i revolt među dijelom bogatih Francuza, poduzetnika i slavnih osoba, a koje su odlučile zbog te mjere napustiti Francusku.Tako je krajem prošle godine Depardieu već najavio kako se seli u Belgiju kako bi plaćao manje poreze. Nakon što je francuski premijer Jean-Marc Ayrault taj potez nazvao patetičnim, slavni glumac je odlučio vratiti francusku putovnicu.

U pomoć mu je brzo uskočio ruski predsjednik Vladimir Putin vidjevši u toj situaciji i priliku za samopromociju, ali i dobru reklamu za Rusiju kao državu koja porezno ne guši najbogatije, pa je Depardieu prošlog utorka dobio rusko državljanstvo, a Putin mu je prekjučer osobno uručio rusku putovnicu. Cahuzac je pak pokušao minorizirati značaj cijelog porezno-medijski cirkusa u kojem je glavni artist bio Depardieu, izjavom kako Francusku svake godine napusti između 600 i 800 bogatih ljudi, napomenuvši kako će precizni podaci za prošlu godinu biti dostupni tek krajem ove kada Francuzi ispune svoje porezne prijave. No iza toga se krije mnogo ozbiljnija pljuska francuskog ustavnog suda koji je ocijenio da ta nova mjera ne uzima u obzir načelo jednakosti spram javnih nameta jer ona počiva na prihodima svake fizičke osobe, dok se porez na prihod uzima po kućanstvima. Posebni porez od 75 posto trebao se ubirati tijekom dvije godine. Više simbolična nego fiskalno djelotvorna, ta je mjera trebala obuhvatiti približno 1500 osoba koje su trebale platiti prosječno 140.000 eura po toj osnovi.

Hrvatska

Zahvaćeno 30% zaposlenih

U Hrvatskoj najviša stopa poreza na dohodak iznosi 40 posto, a unatrag nešto manje od godinu dana ta se stopa primjenjuje od nižeg iznosa oporezivog dohotka nego što je bio slučaj do ožujka 2012. Umjesto na dohodak iznad 10.800 kuna, lanjskim Vladinim zahvatima u sustav oporezivanja dohotka ona se primjenjuje već na dohotke veće od 8800 kuna. Promjenama poreznih razreda najviša porezna stopa zahvatila je tako veći broj zaposlenih nego ranije. Pouzdanih i preciznih podataka o tome koliko ljudi u Hrvatskoj plaća (i) najveću stopu poreza na dohodak nema, no podaci Državnog zavoda za statistiku o strukturi zaposlenih prema visini isplaćene prosječne neto plaće sugeriraju da ta stopa u većoj ili manjoj mjeri zahvaća približno 30-ak posto zaposlenih u pravnim osobama. Prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a (2011.), naime, između 6000 i 8000 kuna neto plaće prima oko 17 posto zaposlenih, a više od 8000 neto plaće ima između 11 i 12 posto zaposlenih u pravnim osobama. Nakon povećanja odbitka i primjene novih poreznih razreda računice su sugerirale da će se zaposlenima čija s primanjima nižim od prosječne plaće oko 5500 kuna neto ili oko 7800 bruto primanja povećati, a onima s iznadprosječnim zaradama neto plaća bi se trebala smanjiti. (J. Dozan)

Komentirajte prvi

New Report

Close