Dok veliki lobiraju, pregovori o trgovinskom sporazumu sa SAD-om testiraju demokratske standarde EU

Samo šest od 791 zastupnika ima pravo uvida u pregovaračka stajališta Samo šest od 791 zastupnika ima pravo uvida u pregovaračka stajališta

Nova točka prijepora institut je koji omogućuje tvrtkama da na posebnim arbitražnim sudovima tuže državu ako im, npr., neki zakoni ugrožavaju profit.

Nedavno gostovanje njemačke europarlamentarke i ovogodišnje kandidatkinje za predsjednicu Europske komisije europskih zelenih Ska Keller u Hrvatskoj bila je prilika da hrvatski građani upoznaju jednu drukčiju perspektivu Trgovinskog sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i SAD-a (TTIP), koji guraju Europska komisija, a sekundira joj hrvatska Vlada.

"Uklanjanje prepreka EU proizvodima SAD-a i ulaganja značit će više izbora i niže cijene za stanovnike EU. Cijene će pasti zato što će doći do ukidanja uvoznih carina na robu iz SAD-a, a nepotrebna pravila kojima se nameću troškovi na kupnju i prodaju između EU i SAD-a bit će uklonjena. Proizvođači će slijediti samo jedan skup pravila i za EU i za SAD, umjesto da robu proizvode prema dva odvojena skupa specifikacija. Ovim smanjivanjem birokracije smanjit će se troškovi, a s njima i cijene. Neke od dobrobiti uspješno zaključenog ugovora su: uklanjanje zapreka  u trgovini (carina, nepotrebnih pravila i birokratskih zapreka) kako bi se olakšala kupnja i prodaja robe i usluga između EU i SAD-a, visoka razina zaštite za ulaganja - tvrtkama iz EU i SAD olakšala bi se međusobna ulaganja u njihova gospodarstva, što bi dovelo do povećanja izvoza i kod EU i SAD-a, povećana potražnja i ponuda bez potrebe da se poveća javna potrošnja ili zaduživanje te ekonomska korist, ne samo za velike tvrtke već i mala i srednja poduzeća", nabraja Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, pozivajući se na službeno istraživanje Europske komisije, koji mnogi osporavaju smatrajući da uključuje samo idealan scenarij.

 

791glas

protiv TTIP-a prikupljen je u Hrvatskoj

"Gotovo sva istraživanja o Transatlantskom sporazumu financirale su institucije naklonjene slobodnoj trgovini ili poduzetničke organizacije, zbog čega se u njima ne pojavljuju socijalni troškovi ugovora, kao ni njegove izravne žrtve, kojih bi moglo biti na stotine milijuna", navela je Lori Wallach, američka pravnica i direktorica i osnivačica Global Trade Watcha, u hrvatskom izdanju Le Monde Diplomatiquea. "Potpisivanjem TTIP-a gube radnici EU zbog snižavanja postojećih radničkih prava. Gube i potrošači s obzirom na to da su neki standardi zaštite potrošača labaviji u SAD-u. Ekološki standardi su također ugroženi", smatra Vladimir Cvijanović, ekonomski analitičar i član nevladine organizacije Grupa 22. Ska Keller, članica Odbora za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta vidi hrpu opasnosti po građane EU, pa tako i Hrvatske, jer zapreke koje se kane ukloniti, po njoj, znače snižavanje zdravstvenih, prehrambenih, pojoporivrednih, socijalnih i radnih standarda europskih građana. 

Demokratska prava 
Prvi i glavni prigovor sve brojnih civilnih udruga u EU tiče se netransparentnosti procesa pregovaranja. Pregovori se vode iza zatvorenih vrata i bilo je dovoljno da procure neki dijelovi o kojima se pregovara, pa da se na noge podignu brojne udruge i pojedini zastupnici u Europarlamentu. Samo šest od 791 zastupnika ima pravo uvida u pregovaračka stajališta, što dovoljno govori o transparentnosti, a i oni smiju ući u sobu gdje se nalaze dokumenti bez prava da rade bilješke o njima. Ska Keller kaže da u pregovorima nije riječ o carinama koje su ionako niske, nego  o pregovorima o svemu, pa tako i socijalnim, okolišnim, obrazovnim i zdravstvenim standardima građana i da bi on i stoga morali biti upoznati o čemu se pregovara, tražeći demokratsko pravo Parlamenta da se miješa u pregovarački proces.

Europska komisija održala je dosad oko 560 službenih sastanaka, od čega je 520 održano s predstavnicima lobista različitih korporacija. Sve to govori o demokratskom deficitu u Europskoj uniji, a Komisija sada pokušava naći načine kako povećati transparentnost jer shvaća da zbog toga TTIP rapidno gubi podršku javnosti. Na pritisak različitih grupa civilnog društva morala je reagirati i pravobraniteljica Europske unije Emily O'Reilly, koja je pokrenula istragu protiv institucija EU zbog netransparentnosti pregovora o TTIP-u. Zatražila je da Europska komisija i Vijeće EU-a objave pregovaračke dokumente o trgovinskom sporazumu koje od javnosti uporno skrivaju. 

MVEP: Ništa nije sporno 
MVEP ni tu ne vidi nikakav problem pa su za Poslovni dnevnik odgovorili: "Kako bi pregovori o trgovini bili uspješni, potreban je određeni stupanj povjerljivosti, a tijekom pregovora EK informira javnost putem medija i svoje web stranice o napretku pregovora. EK pokušava sa SAD-om dogovoriti što transparentniji pristup TTIP dokumentima. I EU i SAD istaknuli su važnost javne komunikacije". Komisija je pokušala zaustaviti i Građansku inicijativu EU koja okuplja desetke nevladinih udruga iz više zemalja EU nakon što je inicijativa zatražila uvid u pregovarački proces. Komisija ih je odbila uz obrazloženje da Inicijativa može sudjelovati samo prilikom izrade zakonskih akata, a da se u slučaju TTIP-a radi o internim pripremnim radnjama između EU institucija. Iz Inicijative su odgovorili da je riječ o pogrešnom tumačenju Komisije jer je i sam pregovarački mandat Komisije koji je dobila od Europskog vijeća pravni akt.

"Komisijino obrazloženje samo znači da želi građane izostaviti iz sudjelovanja u razvoju bilo kakvog međunarodnog ugovora - informacija koja je zastrašujuća koliko i skandalozna", naveli su iz inicijative. Potom je pokrenuta akcija "Stop TTIP", koja je pokazala da u EU postoji granica i u političkim kulturama između istoka i zapada. Naime, zapadne zemlje EU daleko su prešle zacrtani prag kako bi glasovi bili važeći. U Njemačkoj je prikupljeno više od pola milijuna glasova ili gotovo tisuću posto više od ciljane granice. Slični rezultati postignuti su u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Finskoj. Istok EU je imao sasvim suprotne rezultate, a najmanje je oprikupljeno u baltičkim zemljama, Poljskoj i - Hrvatskoj. U Hrvatskoj je skupljen tek 791 glas, ili devet posto od predviđenog praga. Ska Keller je u intervjuu za Forum.tm kazala da se to može objasniti i medijskim praćenjem u pojedinim zemljama. 
 

Sporni institut ISDS
Udruge, pojedine zastupnike u Europarlamentu, ali i ministre nekih velikih zemalja, zabrinjava i institut ISDS koji omogućuje korporacijama da na posebnim arbitražnim sudovima tuže države ako im, primjerice, neki doneseni zakoni ugrožavaju profit. To je jedan od najvećih kamena spoticanja između sve brojnijih građanskih inicijativa i Komisije jer znači da bi korporacije mogle utjecati na legislativni proces svake države. "U takvim uvjetima tvrtke će moći ograničavati sustav javnog zdravlja, zaštite okoliša ili financijsku regulaciju u nekoj zemlji pozivajući se na posebno uspostavljen sud za takve slučajeve izvan nadležnosti suda iste države.

Taj sud, koji čine tri pravna stručnjaka za trgovačko pravo odgovorna zakonima Svjetske banke i UN-a, dopuštao bi osudu poreznih obveznika na velike odštete u situacijama kad bi zakoni te zemlje interferirali s 'očekivanim budućim profitom' neke tvrtke", napisala je Wallach, koja ovaj mehanizam naziva legalnom iznudom. Nedavno su europske tvrtke podigle tužbe zbog povećanja minimalne plaće u Egiptu i na ograničenja otpuštanja štetnih kemikalija u Peruu. Duhanski div Phillip Morris tužio je Urugvaj i Australiju zbog donošenja zakona protiv pušenja. Sustav ISDS-a ne sadrži ništa problematično za MVPEI jer "Hrvatska ima odredbe o rješavanju sporova između investitora i država u svim svojim sporazumima o poticanju i zaštiti ulaganja (njih 58), pa i u Ugovoru o poticanju i zaštiti ulaganja sa SAD-om iz 1996., koje također omogućuju investitoru da pokrene spor protiv RH u slučaju da su mu ugrožena prava".

Na taj je način američki Enron tužio Hrvatsku i dobio spor. "TTIP ne bi u tom smislu uveo novu pravnu situaciju, već bi omogućio uvođenje modernijih i poboljšanih odredaba o rješavanju sporova,  i to na način da se osigura ravnoteža između zaštite prava investitora i prava države da slobodno provodi svoje javne politike", kažu u MVEP-u. Lori Wallach ističe pak da je upravo to najveća opasnost jer se javne politike sužavaju u korist korporacija te da nije riječ ni o kakvoj ravnoteži nego sve većem isključivanju građana u odlučivanjima o javnim politikama. Slična su rješenja i u zaključenom sporazumu Kanade i EU (CETA), a kritičari upozoravaju da je ISDS isključen iz sporazuma o slobodnoj trgovini između SAD-a i Australije te da bi to trebalo napraviti i u TTIP-u i CETA-i.  

Hrvatski autizam

Naše parlamentarne stranke šute o TTIP-u, samo OraH jasno protiv netransparentnosti

Američka administracija svjesna je toga da će Europska unija biti voljna potpisati sporazum zbog vlastite ekonomske situacije, ali će predsjednik Barack Obama imati velikih problema s republikancima koji drže Kongres jer su dosad pokazali da odbacuju svaku njegovu inicijativu. U Hrvatskoj vlada šutnja po ovom pitanju te se o TTIP-u ne žele izjasniti ni najveće parlamentarne stranke. Tako je Poslovni dnevnik zamolio stranke da iznesu svoje mišljenje o pregovorima, a odgovor je stigao samo iz OraH-a, koji je jasnog stava da se protivi netansparentnim pregovorima.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve