Europska regija koja je još jednom dokazala da je obećana zemlja za ‘jednoroge’

Autor: Tomislav Pili , 02. prosinac 2019. u 13:30
Izvršni direktor Thomas Plantenga/REUTERS

Baltičke države nisu razvijale kapitalno intenzivne industrije već tehnološke inovacije, a danas se vide rezultati.

Na valu trenda održive mode internetski trgovac rabljenom odjećom Vinted postao je prvi litavski "jednorog" – kompanija vrednija od milijardu dolara – dodatno učvrstivši status baltičke regije kao rasadnika tako vrijednih startupa. Vinted je krajem prošlog tjedna objavio da je u najnovijoj rundi dokapitalizacije prikupio 128 milijuna eura čime je kompanija vrednovana na više od milijardu eura.

Širenje u Europi
Kako prenosi Reuters, ova dokapitalizacija bila je značajno viša od 50 milijuna eura prikupljenih u kolovozu prošle godine. Dokapitalizaciju je predvodio američki fond rizičnog kapitala Lightspeed Venture Partners, a sudjelovali su i dosadašnji investitori, Sprints Capital, Insight Venture Partners, Accela i Burda Principal Investments. Kako je najavila kompanija, novac će biti iskorišten za daljnje širenje na europskom tržištu, kao i dodatno zapošljavanje. Vinted sada broji 25 milijuna korisnika u 11 europskih država, poput Francuske, Njemačke, Španjolske i Nizozemske, a prisutni su i u SAD-u.

Ove će godine na toj platformi koja nudi preko 180 milijuna komada odjeće vlasnika promijeniti roba vrijedna 1,3 milijarde eura. "Nalazimo se blizu točke preokreta na tržištu rabljenom odjećom. Potrošači širom svijeta postaju sve više svjesni svojih kupovnih izbora", ističe za Reuters izvršni direktor kompanije Thomas Plantenga. Zanimljiva je povijest Vinteda koji je nastao gotovo slučajno, tijekom jedne – selidbe. Kompaniju su 2008. osnovali Milda Mitkute i njezin prijatelj Justas Janauskas.

 

Magzan

Nedostatak kapitala nakon komunizma pretvorile u prednost.

Mitkute je prilikom selidbe u novu kuću shvatila kako ima previše garderobe za preseliti, pa je Janauskas došao na ideju izrade internetske stranice na kojoj bi njezinu odjeću preuzeli poznanici. Međutim, stranica je vrlo brzo prerasla okvire zamjene i kupovine među prijateljima te postala poznata u cijeloj Litvi kao mjesto za internetsku kupnju rabljene odjeće. Već 2009. kompanija počinje poslovati u Njemačkoj. Vinted je isprva rastao organski, bez investicija,  ali 2011. u tu tvrtku odlučuje uložiti litavski poslovni anđeo Mantas Mikuckas.

Iako mu je prvotna ideja bila da bude samo investitor, vrlo brzo je odlučio izravno se uključiti u vođenje kompanije, pa preuzima dužnost operativnog direktora. Kompaniji se kasnije pridružuje i nizozemski poduzetnik Thomas Plantenga, sadašnji izvršni direktor. Sjedište Vinteda i dalje je u Vilniusu, ali kompanija ima urede u Berlinu, Pragu i Varšavi.

Ulaskom Vinteda u elitno društvo "jednoroga" tri baltičke države (Litva, Latvija i Estonija) učvrstile su status regije u kojoj je nastala čak trećina startupa iz srednje i istočne Europe vrednijih od milijardu eura, pokazuju podaci iz izvješća za studeni tvrtke za praćenje investicija Dealroom. Podsjetimo, u Estoniji je nastao globalno popularni Skype koji je sada dio Microsofta, a u toj državi osnovan je i proizvođač softvera za igre Playtech. Recentniji primjeri uključuju servis za taksi vožnje Bolt i kompaniju za prijenos novca TransferWise.       

Usmjeravanje izvozu
Nekoliko je razloga zašto startupi uspijevaju na Baltiku, ističe Ante Magzan, direktor HUB385 koji je ulaganjem u estonski Belief Water stekao uvid u tamošnju scenu. "Baltičke zemlje kao male države s nedovoljno velikim vlastitim tržištima morale su se usmjeriti prema izvozu kako bi povećale bruto domaći proizvod, a izvoz nužno znači i prihvaćanje efikasnosti i tržišne uvjete. 

 

1,3 mlrd.

eura prometa ove će godine ostvariti Vinted

Nedostatak kapitala nakon socijalizma pretvorili su u prednost, odnosno nisu razvijale kapitalno intenzivne industrije nego tehnološke inovacije, tako da sada vidimo rezultate tog rada jer svi njihovi 'jednorozi' – kao i većina svjetskih – počiva na tehnologiji, a ne kapitalu", ocjenjuje Magzan.  K tome, ušle su u EU 2004. godine, pa imaju deset godina prednosti u razvijanju vladavine prava i stečevina od Hrvatske, te pristup fondovima i zajedničkom tržištu", dodaje Magzan.

"Također, imali su i ranije pristup fondovima rizičnog kapitala i financiranju startupa od Hrvatske", kaže Magzan. Iz njihovih iskustava i pogrešaka možemo i moramo pokušati učiti jer su nam slični u mnogim pogledima. "Iako kasnimo u razvoju, kako za Baltikom, tako još više za ostatkom razvijenog svijeta, u zadnje tri godine počele su se događati velike promjene pojavom Rimca, Infobipa, Includea, Stemi i ostalih startup projekata baziranih na znanju i tehnološkim inovacijama. I pristup kapitalu se poprilično olakšan pojavom fondova rizičnog kapitala i crowdinvestment platformi", zaključuje Magzan. 

Komentirajte prvi

New Report

Close