Zbog krize u Grčkoj Cipar na koljenima

Strane kompanije 29.4.2012. 22:00 The New York Times

Michalis Sarris radi svih sedam dana u tjednu pokušavajući namaknuti dovoljno sredstava za zadovoljenje regulacijskih ustanova i održavanje svojega poduzeća na životu. Naime, financijska sudbina cijele njegove države je pod upitnikom. Šezdeset i petogodišnji Sarris nekoć je bio ekonomist pri Svjetskoj banci, a služio je i kao ciparski ministar financija.

U siječnju su ga regulatori bankarskog sustava imenovali na mjesto predsjednika druge po veličini financijske institucije u zemlji, Cyprus Popular Bank. Njegov je primarni zadatak pronaći investitore koji bi uložili 1,8 milijarda eura, odnosno 2,4 milijarde dolara u tu banku, koju je izloženost grčkom dugu dovela do samog ruba propasti.S obzirom na nezavidno stanje ciparskog gospodarstva, to nije nimalo lak zadatak. A nije ni ostalo previše vremena jer europske banke do kraja lipnja moraju dokazati Europskom bankarskom nadzoru da imaju dovoljno kapitala za isplativo i održivo poslovanje. Banke koje ne uspiju predočiti dokaze toga naći će se pod pritiskom da pristanu na spas iz državne riznice ili će, u ekstremnim slučajevima, biti zatvorene. Propast druge po veličini banke u toj državi imalo bi ozbiljne posljedice po Cipar, gdje se cijelo gospodarstvo okreće oko financijskih usluga, što je posljedica čari ovog otoka kojega ruske i europske tvrtke vide kao prolaz prema Bliskom istoku i Africi, uz dodatnu korist niske stope poreza. Nestabilno stanje ciparskih banaka i državnih financija prijeti dodavanjem još jednog imena na popis zemalja koje koriste euro, a kojima će uskoro postati potrebna međunarodna pomoć.Prema podacima MMFa, ciparske banke ukupno imaju dugovanja i rizičnog kapitala u iznosu od 152 milijarde eura, što je svota osmerostruko veća od državnog BDP-a. Ista je takva ekstremna ranjivost na financijske šokove uništila Irsku. Naime, Grčka se činila kao logično mjesto za proširenje ciparskih banaka na tržištu, što su i učinile izdavanjem zajmova grčkim poduzećima i fizičkim osobama, a što je u konačnici pridonijelo povećanju grčkog duga. No zbog grčke dužničke krize rizici te strategije izašli su na vidjelo, pa je tako banka Cyprus Popular Bank prošle godine izgubila 2,5 milijardi eura.Cipar, koji je od rata 1974. godine podijeljen na grčki i turski dio, nekad je bio poznat kao mjesto gdje su bankarske transakcije obavljale osobe poput srpskog diktatora Slobodana Miloševića. Međutim, zahvaljujući nastojanjima središnje banke, 2004. godine su zadovoljeni standardi koji su omogućili Cipru pristupanje Europskoj uniji.

Za razliku od Grčke, koju odlikuje birokratska svojeglavost, ovu državu smatraju dobrim mjestom za poslovanje. Štoviše, ciparsko gospodarstvo dugo je bilo iznimno živahno i svake godine sve do 2009. bilježilo rast. No od 2009., kada su ciparske banke postale ulazna točka infekcije grčkom krizom, 2011. se deficit popeo na iznos istovjetan 7 posto BDP-a pa ta država nakon nekoliko uzastopnih snižavanja kreditnog rejtinga više ne može prodavati obveznice na otvorenom tržištu. Istodobno je nezaposlenost vrtoglavo porasla sa 4 na gotovo 10 posto. I dalje je to ispod prosjeka EU, ali puno više nego što su Ciprani navikli. “To nam je doista šok”, kaže Elena Liasi (45), koja je već godinu i pol nezaposlena. U centru za nezaposlene u Nikoziji rekla nam je da njezina obitelj, odnosno ona, dvanaestogodišnji sin i suprug koji radi kao trgovački putnik za jednu prehrambenu tvrtku, žive od muževe plaće koja iznosi oko 1000 eura mjesečno. Elena je diplomirala hotelski menadžment, a kasnije radila kao dizajnerica kuhinja. Kaže da je u ovom razdoblju otišla na 27 razgovora za posao. Ciparski poduzetnici užasavaju se mogućnosti da će država biti primorana zatražiti pomoć od EU. Naime, zauzvrat bi EU vjerojatno zatražila povećanje deset postotnog poreza na profit, koji je ključan za gospodarstvo temeljeno na financijskim i poslovnim uslugama poput računovodstva. Stoga se prošle godine Cipar, kojemu je onemogućen pristup međunarodnom dužničkom tržištu, radije obratio Rusiji negoli Uniji. Ruska je vlada ciparskoj pozajmila 2,5 milijarda eura po stopi od 4,5 posto, puno nižoj od tržišne. Prema jednoj teoriji, Rusija samo štiti interese ruskih tvrtki koje posluju na Cipru i pomaže svojem najbližem savezniku u EU. Naime, ciparski predsjednik Demetris Christofias kao mladi komunist studirao je u Moskvi i govori ruski jezik. Prema drugoj teoriji Rusija se nada povlaštenom tretmanu u zadobivanju prava na istraživanje zaliha prirodnog plina za koje se vjeruje da postoje uz ciparsku obalu. No ne očekuje se da će Rusija željeti povećati rizik u Cipru još jednim zajmom. Upravo zato Sarrisova potraga za stranim kapitalom ima sve odlike nacionalne misije za Cipar.

Jack Ewing

  1. Ključne riječi
  2. Cipar
  3. gospodarstvo EU
  4. The New York Times

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh