Srbija nema potrebna sredstva za financiranje gradnje magistralnog plinovoda Južni tok na dionici od Niša do bugarske granice. To je priopćio Milan Zdravković, direktor sektora za razvoj u javnom poduzeću Srbijagas, kome je povjerena realizacija toga projekta. U Srbijagasu potrebna sredstva sad pokušavaju dobiti iz fondova EU, kao što je to pošlo za rukom susjednoj Bugarskoj.

U Srbijagasu zaboravljaju da je Bugarska članica EU, a Srbija nije pa pozivi na jednak tretman nemaju odgovarajuću težinu bez obzira što se tvrdi da je riječ o projektu važnom za Europu. Od Srbije se, kako stvari sada stoje, očekuje da sama financira 108 km dugu dionicu od Niša do bugarske granice. Taj dio plinovoda treba biti završen do 2015. godine. Očekuje se da bi tada njime potekle i prve količine ruskog plina prema ostalim zemljama koje su s ruskom kompanijom Gazprom potpisale ugovor o gradnji Južnog toka. Da bi dobila suglasnost ruske vlade za prolazak plinovoda preko njezina teritorija, Srbija je prije tri godine pod povoljnim financijskim uvjetima ruskom Gazpromnjeftu ustupila većinski udio u domaćoj naftnoj industriji. Energetski sporazum između Beograda i Moskve predviđa prodaju 51 posto vlasništva NIS-a i osnivanje dviju zajedničkih tvrtki Srbijagasa i Gazproma.

Riječ je o zajedničkom poduzeću za gradnju plinovoda kroz Srbiju te tvrtki za gradnju skladišta plina u Banatskom Dvoru. U oba poduzeća ruski partner ima većinski udio od 51 posto. Projektom je predviđeno da Južni tok u Srbiju ulazi kod Zaječara, a ne kod Dimitrovgrada. To Srbiji ne odgovara pa gradnja kraka od Niša do bugarske granice pada samo na teret Srbijagasa. Zatražena je financijska potpora Europske komisije, ali Srbijagas nije uvjerio Bruxelles u regionalnu i europsku važnost projekta pa je izostala financijska pomoć. Kada je riječ o Srbiji, Moskva uz političke ima i ugovornu obvezu da Beogradu osigura dopremu plina Južnim tokom jer je na temelju toga dobila vlasništvo u NIS-u. Za tri godine, koliko Gazpromnjeft vodi glavnu riječ u NIS-u, ta je kompanija od gubitaša prerasla u najprofitniju domaću tvrtku. Gazpromnjeft je zatekao gubitak od 83 milijuna eura, a u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostvario je 270 milijuna eura dobiti, s prognozom da će se ta brojka udvostručiti sljedeće godine. Tako će Gazpromnjeft do kraja 2012. vratiti 400 milijuna eura koliko je platio za stjecanje većinskog vlasništva od 51 posto. Istodobno je dug prema bankama smanjen za 506 milijuna dolara.

Južni tok

Politički, a ne ekonomski interes Moskve
Petar Kazančev iz konzultantske kuće Kaznah strategies smatra da je ruska vlada pogriješila favorizirajući Južni tok. Za Rusiju je, tvrdi on, isplativija orijentacija na Kinu i druge azijske zemlje koje financijski bolje stoje od europskih država. Potrošnja plina u Kini trebala bi se učetverostručiti u sljedećih 20 godina, dok će u Europi stagnirati, govore prognoze.