Pod pritiskom Europske unije srpski parlament izjednačio je trošarine stranih naftnih derivata s tamošnjim gorivom. Prema sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Srbija je bila obvezna liberalizirati domaće naftno tržište od 1. siječnja.

Najuspješniji u državi
Liberalizacija je probudila nadu kod potrošača kako će pojačana konkurencija pridonijeti smanjenju cijena i povećanju kvalitete goriva koje se nudi na tržištu. Međutim, dogodilo se suprotno. Kako bi očuvao monopol, NIS, kojeg vodi Krili Kravčenko, uveo je dvije vrste trošarine, tako da su uvozni derivati bili skuplji od domaćih. Vlada je taj korak protumačila kao zaštitu domaće kompanije od strane konkurencije, dok NIS ne postigne kvalitetu goriva, kojom će uspješno konkurirati uvoznicima. U Bruxellesu nisu bili spremni prihvatiti takvo objašnjenje, jer je NIS, nakon što je većinski udjel od 51 posto prodan ruskom Gazpromnjeftu, prestao biti srpska kompanija. Stoga je zatraženo da se ukine monopol. NIS je kao glavni opskrbljivač benzinom i ostalim derivatima lani postao najuspješnija kompanija s ostvarenom dobiti od 164 milijuna eura. Prilikom ujednačavanja trošarina parlament je prihvatio prijedlog NIS-a u kojem – nakon što je građanima i zaposlenicima podijelila besplatne dionice država ima blizu 30 posto vlasništva – da se trošarine na domaće derivate izjednače s uvoznima. Izjednačavanje trošarina dovela je do povećanja cijene.

Među skupljima u regiji
Gorivo je sada, poslije Hrvatske i Crne Gore, najskuplje u regiji. Cijena motornog benzina iznosi tako 1,24 eura, a bezolovnog 95 1,35 eura, te euro dizela 1,349 eura.