Jesu li vam prijatelji s Facebooka zanimljiviji od onih iz stvarnog života? Je li vas brzina interneta učinila nestrpljivima s djecom koja su inače spora? Pritišćete li koji put gumb za premotavanje unaprijed iako shvaćate da život ne dolazi u paketu s daljinskim upravljačem?

Ako ste odgovorili potvrdno na ijedno od ovih pitanja, izloženost tehnologiji vjerojatno je preoblikovala vašu osobnost. Pojedini stručnjaci smatraju da vas pretjerano korištenje interneta, mobitela i druge tehnologije može učiniti nestrpljivima, impulzivnima, zaboravljivima i narcisoidnima. “Život sve više nalikuje na čavrljanje preko interneta”, tvrdi Elias Aboujaoude, direktor Klinike za impulzivne poremećaje pri sveučilištu Stanford u Kaliforniji. “Zbog virtualnoga životnog stila plaćamo danak kognitivnim opstankom.” Neka istraživanja pokazala su da je pretjerano oslanjanje na internet i mobilne telefone srodno ovisnosti. Internetske stranice poput NetAddiction.com nude testove samoprocjene pomoću kojih možete odrediti je li za vas tehnologija postala droga. Neka od pitanja u procjeni rizika su: Zanemarujete li kućanske obveze kako biste mogli provesti više vremena na internetu? Provjeravate li često elektroničku poštu? Pati li često vaš san jer se logirate kasno noću? Ako ste na pitanja odgovorili s “često” ili “uvijek”, moguće je da vam tehnologija šteti. Istraživanje objavljeno u časopisu Cyberpsychology, ponašanje i društveno umrežavanje koje su proveli znanstvenici Sveučilišta u Melbourneu testiralo je 173 studenata te mjerilo visinu rizika od ovisnosti o kockanju i internetu. Kod pet posto studenata pojavili su se znakovi problema s kockanjem, a čak 10 posto studenata ostvarilo je rezultat koji ih smješta u rizičnu skupinu “ovisnosti” o internetu. Korištenje tehnologije ometalo je svakodnevni život studenata, no možda je pretjerano nazvati to ovisnošću, kako kaže Nicki Dowling, klinička psihologinja koja je vodila istraživanje. Ona to radije naziva “oslanjanjem na internet”. Obično se brige vezane uz našu ovisnost o tehnologiji svode na to da oduzima vrijeme koje bismo mogli provesti s obitelji i prijateljima u stvarnom svijetu. No psihologe više zanima manje očit, ali pogubniji utjecaj uporabe interneta.

Možda će neposrednost interneta, učinkovitost iPhonea i anonimnost internetske komunikacije promijeniti samu srž naše osobnosti, a upravo se tim aspektima bavi dr. Aboujaoude u svojoj knjizi “Virtualne ličnosti: internet i rasipanje identiteta” (“Virtually You: The Internet and the Fracturing of the Self”), koja će biti objavljena sljedeće godine. Doktor Aboujaoude također ispituje zadržavamo li, zbog velike memorije pretinaca elektroničke pošte i interneta općenito, stare i nepotrebne uspomene na štetu stvaranja novih. Sve se u današnje vrijeme može spremiti, napominje Aboujaoude, od nepotrebne pošte koju šaljete nakon ručka do svadljive internetske prepiske s bračnim drugom. “Ako ne uspijevate zaboraviti jer vas sve to bode u oči, kako to utječe na vašu sposobnost da stvorite nove uspomene i zapamtite ono što biste trebali?”, kaže Aboujaoude. “Kad držite 500 slika s ljetovanja na Flickru, u usporedbi s ovih pet koje su bitne, ometa li to vašu sposobnost da se prisjetite trenutaka kojih se želite prisjetiti?” Nicholas Carr, autor knjige “Plitke vode: kako internet utječe na mozak” (“The Shallows: What the Internet Is Doing to Our Brains”), smatra da na naše korištenje tehnologije utječu društvene i obiteljske dužnosti, posao i druge vrste pritiska. “Što se dublje tehnologija ukorijeni u svakodnevni život, smanjuje nam se izbor hoćemo li i kako koristiti tehnologiju”, napisao je nedavno Carr na svome blogu. Neki stručnjaci smatraju da treba jednostavno ograničiti vrijeme koje provodimo na internetu. Postavite granicu koliko puta možete provjeriti poštu i prisilite se povremeno ostaviti mobitel kod kuće. Međunarodni centar za medije i javne programe pri Sveučilištu u Marylandu zamolilo je dvije stotine studenata da se na jedan dan odreknu elektroničkih medija. Izvještaji studenata nakon istraživanja pokazala su da odmak od tehnologije ne samo da otežava život u logističkom smislu nego i mijenja našu sposobnost povezivanja s drugima. “SMSovi i instantporuke prijatelja pružaju mi stalan osjećaj utjehe”, napisao je jedan od studenata. “Kad su mi ta dva luksuza bila uskraćena, osjećao sam se potpuno usamljeno i odsječeno od života. Iako pohađam fakultet s tisućama studenata, činjenica da nisam mogao ni s kim komunicirati pomoću tehnologije bila mi je gotovo nepodnošljiva.”

Tara Parker-Pope