Priča bivše studentice koju vrijedi pročitati

Ivana Bojčić Ivana Bojčić

Frustrirajuće je dobivati odbijenice i rečenice poput 'nažalost, nije nam potreban dodatni kadar'. Molbe je slala u Zadar, Zagreb i okolicu Zagreba, dugo vremena se nitko nije javljao.

Kako postati prevoditelj i kako živjeti od toga? To pitanje si barem jednom postave svi koji s diplomom napuste fakultet kao jezični stručnjaci. Tek tada započinje prava noćna mora jer, usprkos onoj "sa znanjem jezika uvijek možeš lako pronaći posao", u Hrvatskoj je to u ovom trenutku malo teže, tako da vam ostaje samo ona "vrijediš onoliko koliko jezika govoriš". A kako iskoristiti i unovčiti te vještine?

Agonija nezaposlenja

Ivanu Bojčić, danas 28-godišnju poznavateljicu talijanskog i njemačkog jezika i direktoricu tvrtke BoLingo, "sila prilika" nagnala je da se sama aktivira u traženju posla neposredno nakon diplomiranja na Sveučilištu u Zadru. Nije si mogla priuštiti financiranje poslijediplomskog studija, ali već tada su je počeli interesirati članci o strojnom prevođenju. "Nadala sam se zaposlenju kao profesorica jezika za koje sam četiri godine 'grijala stolicu' i započela s izradom životopisa i pisanjem molbi. Pratila sam natječaje preko poslovnih portala i narodnih novina i prijavljivala se na sve vezano uz moju struku - od predavanja u državnim i privatnim školama, preko rada u turizmu pa do oglasa za prevoditelje. Najinteresantnije je što je baš svaki od oglasa zahtijevao nekakvo prethodno iskustvo, što smatram apsurdnim jer, kako da mlada osoba stekne uopće iskustvo ako joj nitko ne nudi tu priliku? Slala sam molbe preko e-maila i pošte, nekad sam i osobno išla od tvrtke do tvrtke, škole do škole i uručivala kuvertu s brižno isprintanim životopisom u boji i molbom, uz nadu da će to netko barem otvoriti. Ali često niti odbijenicu ne bih dobila. Kako sam tada živjela u rodnom Splitu, najprije sam pokrila to područje. Od hrpe molbi za primjerice rad u turističkim agencijama, pozvana sam na razgovor u samo jednu jedinu tvrtku. Ništa bolje nije bilo ni s prosvjetom, u tih godinu dana sam dobila samo nekih mjesec dana zamjene u osnovnoj školi", priča za Poslovni.hr Ivana Bojčić.

Izlazak iz začaranog kruga

Naposljetku se odlučila aktivirati "po cijeloj Hrvatskoj" jer je, kaže, "pomalo počelo biti frustrirajuće dobivati odbijenice i rečenice poput 'nažalost, nije nam potreban dodatni kadar'. Molbe je slala u Zadar, Zagreb i okolicu Zagreba, dugo vremena se nitko nije javljao.

"Ta agonija nezaposlenja trajala je nekih godinu dana, već na rubu očaja, počela sam slati i molbe za poslove koji nemaju veze s mojom strukom - slala sam molbe za spremačice, pekarice, konobarice...i dobivala odgovore poput 'Vi ste prekvalificirani za nas i ne bismo Vam mogli isplaćivati plaću'. Ukratko, nitko me ne želi. U meni nije bilo ni trunka nade. U međuvremenu sam sasvim slučajno i iz očaja guglajući poslove nabasala na Proz.com, internetski direktorij prevoditelja i prevoditeljskih agencija diljem svijeta. Primijetila sam da se tu vrte nekakvi poslovi i počela proučavati portal, uvjete sudjelovanja, pregledavati profile i poslove, forum, jezične diskusije i primijetila da posla ima, samo ga treba nekako - uzeti. U međuvremenu i nakon godinu dana očajavanja se i moj trud s molbama isplatio, dobila sam prve pozive za honorarne posliće kao prevoditelj i profesor, od čega sam neko vrijeme radila za perspektivnu školu stranih jezika iz Splita, s kojom dan-danas surađujem na velikim prevoditeljskim projektima. Pozivi su stizali i iz Zagreba, pristajala sam na sve uvjete, bilo što, samo da nešto radim i steknem nekakvo iskustvo i izbavim se iz statusa quo. U roku od dvije godine preselila sam se u Zagreb jer sam tamo dobila posao profesora u školi stranih jezika gdje danas rado predajem, a istovremeno sam ostvarila kontakte sa stranim agencijama za prevođenje i koncentrirala se uglavnom na inozemne klijente jer su cijene veće, sistem rada je drugačiji i veća je potražnja. Dake, mic po mic sam se 'uvalila' u industriju prevođenja, vadila novac iz vlastitog skromnog džepa kako bih se registrirala na prevoditeljske portale i išla na konferencije i predavanja, stekla neka bitna poznanstva, izučila sam sama sve CAT alate za prevođenje, popunjavala online formulare za suradnju sa stranim agencijama, kopkalo me sve to. I malo po malo, obujam posla se povećavao i sljedeći korak je bio otvaranje jednostavnog d.o.o.. U međuvremenu sam završila i obuku za sudskog tumača", priča Ivana, dodajući: "Zahvaljujući portalu Poslovni.hr, sama sam, istraživajući, nabasala na članak o Luki Marasu i njegovom procesu otvaranja jednostavnog d.o.o.. Odlučila sam mu se javiti i doznati kako to izgleda". Riječ je o članku u kojem je Maras za Poslovni.hr opisao kako doista izgleda otvaranje "tvrtke za 10 kuna". Članak možete pročitati ovdje.

Sedam koraka do tvrtke

Ivanin proces otvaranja tekao je slično kao njegov. Opisala nam je kako je proces tekao u sedam koraka:

1. Osmislite naziv tvrtke. Dostupnost istog naziva (ne možete registrirati već postojeći naziv) provjerite na sudreg.pravosudje.hr

2. Na šalteru hitro.hr možete predati naziv tvrtke, 'caka' je u tome što naziv mora imati značenje na hrvatskom jeziku ili biti na jednom od jezika EU. Moj naziv je na hitro.hr bio odbijen, ali je prošao preko javnog bilježnika pa savjetujem da odmah idete kod javnog bilježnika i da on to učini za vas.

3. Javni bilježnik. Ponesite osobnu iskaznicu i objasnite mu situaciju, oni već znaju postupak otvaranja jednostavnog d.o.o.-a i pripremit će vam sve dokumente. Razmislite o tome koje ćete sve djelatnosti prijaviti. Pitajte ga i za vaš sljedeći korak.

4. Javni bilježnik će vas kontaktirati u roku od 2-3 dana i javiti je li naziv vaše tvrtke prihvaćen. Ako je, morate srediti papirologiju s javnim bilježnikom (potpisati izjave i ovjere) i platiti sudske pristojbe i osnivački polog. Sačuvajte sve odreske i račune jer ćete ih morati pokazati bilježniku.

5. Nakon dobivanja OIB-a tvrtke i potpisivanja kod bilježnika (i sada ste razriješili sve s javnim bilježnikom), idite na zavod za statistiku, ali prethodno obavezno dajte izraditi pečat, isti obavezno ponesite u zavod za statistiku. Informacije o formularu koji trebate popuniti i što trebate iskopirati i donijeti pročitajte ovdje. Ako niste sigurni što trebate popuniti, pomoći će vam u zavodu.

6. Kada dobijete rješenje zavoda za statistiku, uputite se sa SVIM dokumentima (i pečatom) do banke u kojoj želite otvoriti poslovni račun. Koristite internet bankarstvo, da lakše upravljate poslovnim računom. To će vam sve objasniti djelatnici u banci.

7. Ako ćete surađivati s inozemnim tvrtkama u EU, potreban vam je EU VAT broj. Za to ćete (sa svim dokumentima uključujući ugovor o sjedištu tvrtke) morati otići do vaše porezne uprave, gdje ćete dobiti nekoliko obrazaca za popunjavanje. Izdavanje tog broja obavlja se na licu mjesta.

"To bi ukratko bilo to. Ukupni troškovi (uz izradu pečata) su oko 1.100 kn (barem je meni tako bilo). Bitna stvar je također da nađete dobrog knjigovođu, po mogućnosti u četvrti u kojoj stanujete. Kao „friška“ tvrtka, zatražite popust na usluge. Ako vam se promet s vremenom poveća, neka i oni vama povećaju cijenu knjigovodstva. Napomenula bih još kako je od iznimne pomoći program poticaja za samozapošljavanje od strane HZZ-a. Osobno nisam iskoristila taj program i odlučila sam se odmah 'baciti u vatru+, ali od kolega čujem da im je jako pomoglo", objašnjava.

Mnogo je prevoditelja u Hrvatskoj i sve ih zanima odgovor na jedno pitanja - kako živjeti od toga?

Za početak, morate imati „nos“ za posao, nanjušiti je li osoba koja vam nudi nekakvu honorarnu zaradu fer, hoće li vas isplatiti, a nekad morate i riskirati. Kao freelancer prevoditelj-početnik, sve informacije pamtite, zapisujte jer ja sam ih sakupljala kao suho zlato, s raznih strana i kroz iskustvo, premda mi je netko o ovoj industriji sve mogao lijepo objasniti u par sati, ali to se nikome ne da i svi brinu o sebi i svom poslu. Ako želite da vam se objasni npr. korištenje nekog CAT alata, ponudit će vam se radionica čija cijena nije manja od 1.000 kn, a sami CAT alati koštaju i preko 500 eura. Ako se zbilja želite baviti prevođenjem, pripremite se na zahtjevan intelektualan posao s fizičkim posljedicama, jer ako dugo vremena provodite prevodeći, ne samo da to šteti vidu i kralježnici već i ručnim zglobovima. Ta statičnost utječe i na figuru pa je potrebno baviti se redovito i sportom. U početku budite spremni na mnoge kompromise, možda ćete prevoditi karticu i za 50 kn, ali uz malo taktike i puno iskustva, kasnije ćete odbijati takve poslove i preuzimati neke dvostruko ili trostruko isplativije poslove. Vremenski pritisci također znaju biti dosta frustrirajući, posebno ako se više poslova preklopi, što se u 90% slučajeva i događa. Ako ne pošaljete na vrijeme prijevod uputa za uporabu nekog stroja, to može stvoriti kaos i povlači recimo sljedeće za sobom: klijent/velika međunarodna tvrtka ne može na vrijeme dati te upute na tiskanje, zapakirati u proizvod i obaviti isporuku u neku drugu državu. I tako gubite klijenta. Odnos između vas i project managera (ako surađujete s agencijama, a ne izravnim klijentima) mora biti transparentan, bez previše filozofije – on vam pošalje prijevod i upute, vi ga obavite i vratite natrag apsolutno identičnog formatiranja teksta i formata datoteke, samo na ciljanom jeziku. Jednostavna komunikacija u svega 2-3 poslana e-maila. Tako ste si osigurali još poslova od te tvrtke ili agencije.

Nekad ostajem i cijelu noć budna prevodeći jer trenutno balansiram između prevođenja i predavanja, pošto mi je oboje jednako drago a posao profesora smatram vrhunskim izazovom za razvoj karaktera te emocionalne i racionalne inteligencije istovremeno.

Kao prevoditelj, budite spremni na mnogo odricanja. Nekad ćete jednostavno morati odbijati i izlaske i slobodne aktivnosti, ali to tako ide kad ste sami svoj šef. Jedna jako bitna stavka je da kao prevoditelj morate konstantno obnavljati znanje i informirati se. Trendovi na tržištu i u industriji prevođenja se mijenjaju, posebno na polju uporabe prevoditeljskih alata. Morate biti u koraku s tim. Primjerice, nedavno mi je zatrebalo nekoliko honorarnih prevoditelja da mi olakšaju posao s jednim velikim projektom. Stavila sam oglas na posao.hr i u roku od samo jednog dana, u mom pretincu bilo je 250 molbi za posao, od čega ih je samo troje završilo za sudskog tumača i svega deset ih koristi ili je koristilo neke od CAT alata. Biti prevoditelj zahtijeva  znatno više tehničkog znanja od rada u Microsoft Wordu, o stručnosti kod terminologije i sintakse da i ne govorim. Ako niste na „ti“ s tehnologijom, teško da ćete se snaći i s kompleksnim alatima za prevođenje. A ako ne znate podnijeti pritisak ili ne možete dugo sjediti gledajući u ekran i razmišljajući, ovaj posao možda i nije za vas. Multitasking i umreženost su također jako važni, morate imati stalan pristup e-mailu inače možete propustiti važne projekte.

Što se književnih prevoditelja tiče, to su posrednici kultura koji rade jedan od najtežih intelektualno-umjetničkih poslova koji je uvjetovan velikim talentom i znanjem, ali u toj industriji je nažalost zarada nešto manja, barem na hrvatskom tržištu. Ali ako je nekom to strast, vjerujem da ima dobru podlogu za uspjeh.

Plaća jednog prevoditelja, kao i plaća bilo kojeg freelancera ili poduzetnika, ovisi isključivo o vašem angažmanu i trudu. Nekad ćete imati projekt za 1000 eura, nekad za 50 eura, bitno je samo da se posao kreće i da se ne događa da dugo vremena nemate uopće nikakvih angažmana.

Čemu se u budućnosti nadate? Radite li trenutno sami ili imate još nekoga zaposlenog? Kako izgleda radni dan jednog prevoditelja? Poželite li nekada da radite u velikoj, stabilnoj tvrtki, ili radije plovite poduzetničkim vodama sami, makar one donijele i probleme?

Velika prednost ovog posla je što ga možete raditi od bilo gdje i sami sebi rasporediti vrijeme, ali dobro pripazite na svoje zdravlje. Osobno me ne privlači radno vrijeme od 8-16 na jednom te istom mjestu,  želim si sama određivati radno vrijeme i mjesto, regulirati vlastitu plaću, riskirati, izrađivati vlastiti brand. Nadam se da neću odustajati od te namjere. Svjesna sam da sam i sama još „zelena“ i svakodnevno učim na svojim glupostima i tražim se u još nekim poljima, ali mislim da je ovo dobar odabir. Radni dan možete dizajnirati po želji. Uz umjeren opus posla, imate vremena za lijep dnevni raspored – malo prevođenja, malo kuhanja, malo prevođenja, malo šetnje parkom, nitko vam ništa ne brani, osim zadanog roka. Na to morate dobro paziti i dobro procijeniti vrijeme. Kao prevoditelj, tehnički morate dobro biti organizirani – ako posjedujete još koju vještinu, npr. izrada web stranice ili vizitki, već puno možete uštedjeti kao početnik. Trenutno radim sama, uz pomoć nekoliko kolega prevoditelja koji mi pomažu ako je projekt veći ili ako se radi o jezicima kojima ne vladam. Gušt je prevoditi, jer kroz svaki prijevod nešto novo naučite. Zanimljivo je također i na policama neke trgovine tehničkom robom vidjeti upravo proizvod čiju ste dokumentaciju vi prevodili, ili tekst na web stranici koju dnevno posjećuje stotine tisuća ljudi.

U svakom slučaju, moj savjet svim prosvjetarima lingvistima i prevoditeljima je da ne odustaju i da maksimalno iskoriste svoju izobrazbu, bilo to na polju podučavanja, prevođenja ili turizma. Svaka od te tri industrije jednako je zanimljiva i dinamična, ali kao i u svakom poslu – morate ga voljeti i sami si stvarati prilike i profit.

Komentari (3)
  • Angrybird
    Angrybird 11:16 9.3.2017.

    Slažem se, prevoditeljima danas nije lako. Npr. prevoditelji književnih djela su slabo plaćeni za takav posao koji rade. Cijene prijevoda [interpreta.hr] jednostavno nisu realne i slabo se može živjet od toga.

  • Pero7
    Pero7 11:35 4.3.2016.


    Ivana Bojčić:

    1. Osmislite naziv tvrtke. Dostupnost istog naziva (ne možete registrirati već postojeći naziv) provjerite na sudreg.pravosudje.hr

    2. Na šalteru hitro.hr možete predati naziv tvrtke, ‘caka’ je u tome što naziv mora imati značenje na hrvatskom jeziku ili biti na jednom od jezika EU. Moj naziv je na hitro.hr bio odbijen, ali je prošao preko javnog bilježnika pa savjetujem da odmah idete kod javnog bilježnika i da on to učini za vas.

    3. Javni bilježnik. Ponesite osobnu iskaznicu i objasnite mu situaciju, oni već znaju postupak otvaranja jednostavnog d.o.o.-a i pripremit će vam sve dokumente. Razmislite o tome koje ćete sve djelatnosti prijaviti. Pitajte ga i za vaš sljedeći korak.

    4. Javni bilježnik će vas kontaktirati u roku od 2-3 dana i javiti je li naziv vaše tvrtke prihvaćen. Ako je, morate srediti papirologiju s javnim bilježnikom (potpisati izjave i ovjere) i platiti sudske pristojbe i osnivački polog. Sačuvajte sve odreske i račune jer ćete ih morati pokazati bilježniku.

    5. Nakon dobivanja OIB-a tvrtke i potpisivanja kod bilježnika (i sada ste razriješili sve s javnim bilježnikom), idite na zavod za statistiku, ali prethodno obavezno dajte izraditi pečat, isti obavezno ponesite u zavod za statistiku. Informacije o formularu koji trebate popuniti i što trebate iskopirati i donijeti pročitajte ovdje. Ako niste sigurni što trebate popuniti, pomoći će vam u zavodu.

    6. Kada dobijete rješenje zavoda za statistiku, uputite se sa SVIM dokumentima (i pečatom) do banke u kojoj želite otvoriti poslovni račun. Koristite internet bankarstvo, da lakše upravljate poslovnim računom. To će vam sve objasniti djelatnici u banci.

    7. Ako ćete surađivati s inozemnim tvrtkama u EU, potreban vam je EU VAT broj. Za to ćete (sa svim dokumentima uključujući ugovor o sjedištu tvrtke) morati otići do vaše porezne uprave, gdje ćete dobiti nekoliko obrazaca za popunjavanje. Izdavanje tog broja obavlja se na licu mjesta.

    Korisni savjeti.
    Nemojte čučati gladni na burzi već otvorite svoju tvrtku i bogatite se.
    Šta raditi ?
    Bavite se trgovinom, prodajte robu , usluge ili svoje znanje.
    I nedajte nikom na odgodu , plaćanje na predračun.
    Trošite isključivo samo zarađeno.

  • lanalana
    lanalana 9:23 4.3.2016.

    Odlična priča… svaka čast našoj prevoditeljici [prijevod-sudski-tumac.com]… u današnje vrijeme je jako tesko sa poslom…tako da i je najbolje uzeti stvar u svoje ruke na kraju krajeva… jako zalosno da je ovakva situacija… a mladi ljudi obrazovani to kako obrazovani, a sjede kod kuće i besposličare… :/…

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!