"Voditelj mora biti otvoren prihvatiti druga mišljenja kako bi jačao svoje kompetencije"

Andreja Rosandić, konzultantica, poduzetnica i jedna od osnivačica prve etične banke Andreja Rosandić, konzultantica, poduzetnica i jedna od osnivačica prve etične banke

Društvena poduzeća susreću se s nedostatkom poduzetničkog promišljanja i djelovanja te često ovise o bespovratnim sredstvima.

Andreja Rosandić diplomirala je socijalnu pedagogiju u Zagrebu, a kasniju izobrazbu nastavila je na Državnom sveučilištu SUNY u New Yorku.

Prošla je niz edukacija iz područja komunikacije, psihoterapije pa sve do upravljanja projektima i supervizije.  Radno iskustvo proteže joj se od pozicije regionalnog menadžera za NESsT do konzultanta u području strukovnog obrazovanja. Andreja Rosandić ima preko 17 godina profesionalnog iskustva u vođenju projekata i među osnivačima je prve etične banke, a osim što je vodila vlastito društveno poduzeće za područje društvenog poduzetništva radi i kao konzultantica.

Danas postoje na desetke definicija projekta - kako biste vi to najjednostavnije predstavili?
Projekt je svaka aktivnost koja za cilj ima unijeti novinu u sustav, a koja je kratkotrajna i s izlaznim proizvodom i/ili uslugom, no važno je napomenuti da je to nešto novo što se kreiralo unutar već postojećeg sustava.

Koji temelji su ključni kako bi projekt bio dobro vođen i generalno uspješan?
Kroz proces izgradnje novog proizvoda postavljamo i indikatore uspješnosti koji su dio metodologije SMART. Indikatore moramo dobro i pametno definirati i pratiti povratne informacije, a one će biti relevantne isključivo onda kada su indikatori pametno postavljeni. Uvijek moramo znati što želimo, odnosno koji je krajnji cilj i ne smijemo zaboraviti staviti naglasak na generalne strateške smjernice i timski rad. Moramo dobro definirati korake i pravni aspekt, a ako dobro sve definiramo znat ćemo i što pratimo. Treba se voditi informacijama s tržišta i na koncu znati donijeti argumentiranu odluku kako bismo predvidjeli isplativost projekta.

Kada je voditelj projekta uspješan voditelj?
Mislim da su najbolji projektni voditelji oni koji su već sudjelovali u projektnim timovima, jer jedan voditelj mora biti dovoljno otvoren prihvatiti druga mišljenja kako bi jačao svoje kompetencije. Kod svakog voditelja postoje osobine ličnosti, ali i znanja i vještine koje je stekao praksom. Projektni voditelj mora znati prepoznati 'što drugi ljudi mogu' i delegirati zadatke u korist cijelog tima. Jedan voditelj dobro poznaje strukturu organizacije i način funkcioniranja kako bi osigurao da se strateški ciljevi poklope s ciljevima navedenog projekta.

Gdje je projektni pristup najkorišteniji i kada ga se preporučuje koristiti?
Kod startupova je sve projektni pristup zato što se tu i radi kroz varijantu istraživanja tržišta. Razmišljanje o ideji je projektno i rezultat toga je proizvod o kojem odlučujemo hoćemo li ga plasirati na tržište. U privatnom i državnom sektoru postoje radne skupine koje su dio projektnog pristupa, no rezultat nije uvijek najbolji mogući. Projektni menadžment je najprisutniji u velikim sustavima, a potreban je da bismo unutar nečega što radimo izdvajali zaseban zadatak i dali mu stratešku važnost. Često se osnivaju timovi i radne skupine koje moraju nešto riješiti, a kada je riječ o zadatku koji bi trebao nešto unaprijediti onda je to projektni pristup.

S kojim problemima se moramo biti spremni susresti prilikom vođenja projekta i kako ih minimizirati?
Poteškoće prilikom projektnom planiranja mogu biti raznolike, počevši od neadekvatnog izbora tima čime gubimo na kreativnosti ili otvorenosti za inovacije. Osim toga, potrebno je pametno postaviti ciljeve i jasne indikatore mjerenja ostvarenih rezultata. Kako znati radimo li dobro ako ne mjerimo i ne provjeravamo. Problem može nastati i ako krivo interpretiramo rezultate dobivene s tržišta, precijenimo ili podcijenimo ono što smo dobili kroz istraživanje. Prepoznavanje rizika važan je segment planiranja kako bismo bili spremni na njih ako se pojave. Uz to, pažljivo planirajte projektni proračun; koliko vas košta uvođenje novine u organizaciju, ne samo financijski već i ostalih resursa.

S obzirom na to da ste aktivni u području društvenog poduzetništva - kakva je situacija s korištenjem projektnog pristupa tamo?
Društvena se poduzeća u Hrvatskoj velikim dijelom pojavljuju u neprofitnom sektoru, inicirani od udruga ili zadruga, kojem projektni način razmišljanja nije stran.  No, društvena poduzeća susreću se s nedostatkom poduzetničkog promišljanja i djelovanja te često i dalje ovise o bespovratnim sredstvima a manje se oslanjaju na tržište. No, to se polako mijenja sve većim brojem edukacija, mentoriranja i primjera dobre prakse koji opstaju na tržištu.

Koji su trendovi po pitanju projektnog menadžmenta trenutno prisutni i koji se očekuju?
Design thinking kao metodologija je mini projektno upravljanje koja donosi različiti pogled na stvari kako bi se spriječile greške i iskristalizirali ciljevi. Sve više je prisutno i spajanje različitih struka za dobivanje rezultata, a sve važnija komponenta je i ona psihološka koja se očituje sve češćim timskim radom.  Uvodi se i pojam društvene odgovornosti, pa i ako ne govorimo o društvenom poduzetništvu ljudi sve češće u svojem poslovanju imaju neku od komponenata. 

Prijavite se i saznajte više

Naziv seminara: Upravljanje projektima - Projektni menadžment unutar organizacije
Datum održavanja: 14.9.2018.
Predavačica: Andreja Rosandić
PRIJAVE U TIJEKU
Dodatne informacije na http://www.poslovni.hr/seminari/
Tel: +385 1 6326 085 
e-mail: poslovni-centar-znanja@poslovni.hr

 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!