Već tisućama godina ljudi proizvode sol uz pomoć mora i sunca, no zadnjih godina se u Hrvatskoj sol dobiva novom tehnologijom pomoću vjetra.

Naime, inovator Ivan Šimić, inače inženjer u Hrvatskim šumama i hobistički povijesničar, je u Krvavici kod Makarske pokrenuo prvu poznatu vjetrosolanu. 

Energija vjetra
Zahvaljujući energiji vjetra u Krvavici proizvodi solni cvijet, zatim su vrlo popularne terapeutske soli, jer kada se završi s fazom kristalizacije, tekući minerali mora koriste se u terapeutske svrhe i takvi se proizvodi sve više traže. "Moja solana radi 365 dana u godini, dok ostale solane mogu raditi samo preko ljetnog razdoblja. Produktivnost je na ovaj način 10 puta veća nego kod klasičnih solana", pojašnjava Šimić. Tehnologija paralelnih bazena, gdje gornji bazen štiti donji od oborina, a što je Šimić i patentirao, omogućuje cjelogodišnji proces proizvodnje. U gornjim, plitkim, bazenima se proizvodi solni cvijet, a u donjim dubljim industrijska so. Ova tehnologija je pogodna za otoke jer nusproizvod proizovdnje soli je kišnica koja se može koristiti za zalijevanje i pranje.

Makarski inovator tvrdi da su mogućnosti ove tehnologije neograničene, a samo u Hrvatskoj bi se mogle instalirati na više od 10.000 hektara tzv. morskih pustinja koje su pogodne za proizvodnju soli. Šimić smatra da bi se na ovaj način moglo cjelogodišnje uposliti i 10-ak tisuća ljudi. Iako je za svoju inovaciju nagađen na mnogobrojnim sajnomiva, u Hrvatskoj za sada nije naišao na razumjevanje za svoj projekt. "Javljao sam se na natječaj BICR-a te na Poduzetnički impuls Ministarstva malog poduzetništva i obrta, ali nigdje nisam naišao na razumijevanje. Sve što sam do sada uložio u ovaj projekt je obiteljski novac, a u susret mi je izašlo jedino sportsko-ribolovno društvu koje mi je pomoglo s prostorom i održavanjem", naglašava Šimić. 

Proizvodnja u inozemstvu
Dodaje da nema plan prodati svoj izum, ali ozbiljno razmišlja da njegov projekt zaživi u nekoj drugoj mediteranskoj zemlji koja ima iste uvijete za proizvodnju soli kao i Hrvatska, ali uz to da ima i viziju za ovakve pothvate. Za sada se u vjetrosolani u uvali Ramova u Krvavici proizvede 5000 kilograma soli godišnje, a što je samo kap u moru hrvatskih potrošnje od 300.000 tona soli. Hrvatska uvozi gotovo 95 posto svojih potreba za soli,kaže Šimoć, a za što se izdvaja veliki novac koji bi se mogao utrošiti u razvoj domaće industrije soli.