Ulaganja u tehnologiju nemaju pravi odraz na nove proizvode

S predstavljanja rezultata GEM istraživanja na riječkom Sveučilištu S predstavljanja rezultata GEM istraživanja na riječkom Sveučilištu

S 4,2 tzv. odrasla poduzeća na 100 odraslih stanovnika i dalje smo na na relativno slabašnih 62% prosjeka EU.

Najveće prepreke zbog kojih Hrvatska ne uspijeva stvoriti bolju poduzetničku i investicijsku klimu su u nečinjenju, i to u području radikalnih intervencija u regulatorni okvir, eliminiranju barijera ulaska na tržište, obrazovanju za poduzetničke kompetencije i stvaranju uvjeta za suradnju istraživačkih institucija i poslovnog sektora", poručila je za jučerašnjeg predstavljanja rezultata istraživanja Global Enterpreneur Monitoru (GEM) za 2018. u Rijeci voditeljica hrvatskog istraživačkog tima prof. Slavica Singer.

U tim dobro poznatim boljkama leži i barem dio objašnjenja zašto Hrvatska, prema tom istraživanju, ima npr. relativno dobru tehnološku opremljenost poduzeća, ali se to ne odražava na pravi način na nove proizvode za konkuriranje na tržištu, pa se guši u "crvenom oceanu" s brojnim konkurentima sličnih proizvoda.  Uvođenje koncepta inovacijskih vaučera i drugih vladinih programa za intenziviranje suradnje istraživačkog i poslovnog sektora istraživači smatraju obećavajućim. Istodobno, neki potencijali i dalje ostaju  nedovoljno iskorišteni i prepoznati i od poslodavaca. 

To svakako vrijedi za indikator poduzetničke aktivnosti zaposlenika za koji GEM sugerira da je Hrvatska u samom vrhu EU jer takvih je u našim poduzećima 9,6% nasuprot 7,6% prosjeka ostalih u istraživanju. Singer to stoga ističe kao "skrivenu komponentu poduzetničkog kapaciteta zemlje" koja bi poticajnim programima kompenzacija unutar poduzeća djelotvornije mogla doprinijeti stvaranju novih proizvoda, a time i boljeg iskorištavanja uloženog u tehnološku opremljenost i konkurentnost".

Prema GEM-u, Hrvatska je u vrhu EU i po iskazanim poduzetničkim namjerama, što upućuje na veće učešće pokretanja poslovnih pothvata iz nužde, a ne zbog uočene prilike koje pak bolje prepoznaju oni s višom razinom obrazovanja.  Sa 4,2 tzv. odrasla poduzeća na 100 odraslih stanovnika i dalje smo na na relativno slabašnih 62% prosjeka EU, što i dalje upozorava na nisku osnovicu generiranja nove vrijednosti. Inače, najveći rast poduzetničke aktivnosti pokazuju Dalmacija, Istra, Primorje i Gorski Kotar, dok padom (na ionako niskoj razini) prednjače Lika i Banovina, uz utješni nalaz da im se motivacijski indeks malo popravlja.   

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!