Konzorcij društvenih poduzeća ili kako sami za sebe kažu, zajednica društvenih poduzetnika koja osnažuje ekosustave društvene ekonomije, čakovečka ACT Grupa, obilježila je završetak tzv. pilotne iteracije novog potpornog programa Akcelerator za društvene poduzetnike.

Navedeni je događaj, osim prilike da vidimo koji novi društveni poduzetnici stasavaju pod okriljem ACT Grupe, bio i povod da s izvršnim direktorom ACT Grupe Stjepanom Mikecom porazgovaramo o tome što su sve u svojih 15 godina djelovanja napravili, koje vrste financiranja poduzetnici imaju na raspolaganju u Hrvatskoj, koliko je društveno poduzetništvo kod nas rašireno te da nam predstavi i njihovu nedavno objavljenu knjigu naslovljenu Pank poduzetnici. Mikec je u razgovoru za Poslovni dnevnik otkrio i da su u ACT Grupi najponosniji na najuspješnije poduzeće u konzorciju, zadrugu Humana Nova koja danas zapošljava 35 osoba od čega 20 osoba s invaliditetom i koja je u sedam godina poslovanja otvorila tri centra za ponovno upotrebu te prikupila i obradila 2000 tona otpadnog tekstila.

Koja je bila motivacija za nastanak knjige Pank poduzetnici, koja je ciljana publika? 
Razmišljali smo kako da obilježimo 15 godina rada i došli na ideju o knjizi. Angažirali smo dugogodišnjeg suradnika Roberta Posavca koji je više od godinu dana istraživao, razgovarao s akterima i gradio priču. Knjiga je s jedne strane roman s brojnim anegdotama i prati razvoj ACT Grupe, a s druge strane sadrži mnogo naučenih lekcija prvenstveno na pogreškama u upravljanju i može poslužiti kao temelj za razmišljanje i razvoj praktičnih ideja kod čitatelja. Knjiga bi mogla biti zanimljiva poduzetnicima, ljudima koji upravljaju timovima na bilo kojoj razini te sociolozima. 

Kad i s kojim ciljem je nastala čakovečka ACT Grupa?
Lokalni mladi aktivisti koji su zagovaranjem i organizacijom raznih oblika evenata nastojali utjecati na razvoj Čakovca i okolice u smislu samoodrživosti, tehnološkog razvoja i društvene uključenosti prije 15 godina su osnovali prethodnicu današnje ACT Grupe, Autonomni centar – ACT. Taj je centar ubrzo stečena iskustva prenosio na druge slične organizacije i postepeno postao centrom za razvoj civilnog društva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Prije više od 10 godina, točnije 2006., organizacija je osnovala svoje prvo poduzeće, dizajn studio ACT Printlab te je, među poduzećima koja su opstala na tržištu, uskoro uslijedio i knjigovodstveni servis ACT Konto, Socijalna zadruga Humana Nova, Poljoprivredna zadruga Domači vrt i Centar za pomoć u kući Međimurske županije. Ta poduzeća danas čine skupštinu ACT Grupe, a od ACT Grupe dobivaju kontinuiranu podršku u razvoju. Cijeli konzorcij zapošljava više od 70 osoba. Koristeći iskustva u radu i razvoju poduzeća te iskustva zaposlenika u svojim poduzetničkim pothvatima, ACT Grupa u posljednjih par godina radi na razvoju potpornih mentorskih i financijskih mehanizama i nastoji poboljšati ekosustav za razvoj društvenog poduzetništva u široj definiciji, odnosno poduzetništva sa snažnim društvenim utjecajem. 

Kakva je situacija u Hrvatskoj danas kada govorimo o poduzetničkoj klimi, a kakva je bila kad ste pokretali ACT Grupu?
Kao organizacija u društvenoj ekonomiji, godinama smo bili neatraktivni za kvalitetan kadar. Niti je taj sektor bio razumljiv niti smo mi znali dovoljno dobro komunicirati vrijednosti za potencijalne zaposlenike ili suvlasnike. Zaposlenost u Međimurskoj županiji gdje smo počeli s radom je oduvijek bila na visokom nivou. Ljudi su radišni i vrijedni, međutim malo je poduzetničkih inicijativa, posebno inicijativa koje razmišljaju veliko i koje inoviraju ili jednostavno žele na globalno tržište.  Pomaci su vidljivi u IT industriji, a metaloprerađivačka industrija i poljoprivreda je tradicionalno uspješna. U zadnje vrijeme imamo povećani interes stručnjaka iz korporativnog sektora, poduzetnika i nezavisnih konzultanata koji bi radili u ACT Grupi ili surađivali s nama. Razlog je jednostavan – žele imati veći impact.

S kojim ste sve timovima i startupima dosad imali prilike surađivati, a da su se održali na tržištu?
Naš pristup je orijentiran na razvoj ljudi. Svjesni smo da poduzetnici i timovi koji prođu kroz naše mentorske programe neće uspjeti s prvim, drugim startupom, no jednog dana će napraviti nešto značajno. Ipak, svi koji su u zadnje dvije godine prošli kroz programe su još uvijek aktivni i rade na inicijalnoj viziji uz, naravno, dosta preinaka i zaokreta za što ih naši mentori pripremaju i uče. Radi se o poduzećima kao što su Erato inteligentni softver, Freewa project sa staklenim bocama i mapama izvora pitke vode u Hrvatskoj, HardCore Industry, Home Friend sustav za zaštitu djece u kućanstvima, OPG Zoltan Trojković i njihovo ulje od jedne od najstarijih sorti maslina na svijetu, zatim Brlog zadružna pivovara, Savez izviđača Hrvatske, OmoLab – alati za djecu s komunikacijskim poteškoćama, Fierce Women s društvenim igrama i alatima za osnaživanje žena, Stratowave Connect sustavi bežične komunikacije na velike udaljenosti, Vollo tehnologije za povezivanje prijevoznika, prodaju karata i digitalna rješenja za prijevoznike, Zelena energetska zadruga s razvojem crowdinvesting modela za obnovljive izvore energije, turističko poduzeće Marunuša te ProPuh koji spaja umjetnike i kupce na up-cyclingu odbačenih predmeta.

Što mislite koje su najveće zapreke većem poduzetničkom potencijalu u Hrvatskoj?
Još uvijek je nedostatan sustav institucija za poslovnu potporu razvoja startupova do izlaska na tržište. Isto tako, neadekvatni su postojeći financijski mehanizmi za tu fazu. To razdoblje je posebno osjetljivo jer se poduzetnik mora potpuno posvetiti razvoju, a još uvijek poduzeće ne ostvaruje prihode.

Koliko je, po vama, lako doći do financijskih sredstava za pokretanje biznisa, bilo da je riječ o mjerama (samo)zapošljavanja, crowdfunding kampanjama ili trećem izvoru?
Do sredstava za samozapošljavanje preko mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je relativno lako doći, no problem je što poduzetnici koji koriste njihove mjere uglavnom nisu spremni za razvoj, a još uvijek nisu u fazi gdje će imati značajnije prihode i mogli razmišljati o zapošljavanju. Takva novoosnovana poduzeća najvjerojatnije neće u godinu dana trajanja potpore uspjeti razviti održivi poslovni model. Općenito sredstva državnih institucija prate tradicionalni linearni pristup razvoju: poslovni plan – investicija – formiranje tima – izgradnja proizvoda – prodaja – razvoj tržišta. U današnjoj okolini prepunoj promjena i prilika taj pristup nije adekvatan i sve ove elemente treba razvijati paralelno od samih začetaka razvoja, od same ideje. Takav je i naš pristup u mentoriranju. U posljednje vrijeme postoji trend ubrzanog razvoja mehanizama od strane privatnih fondova, zaklada i banaka koji će odgovarati na različite faze razvoja. Opasnost je da će za nekoliko godina financijski mehanizmi postojati, no neće biti dovoljno spremnih poduzeća za apsorpciju sredstava i neće postojati adekvatna poslovna potpora za ta poduzeća. Razvijaju se hibridni oblici mehanizama, npr. oni gdje dolazi do povrata investicije samo od onih poduzeća koja dođu do dogovorene točke uspjeha. Tu je naravno i crowdfunding, a za poduzetnika je posebno primjenjivo grupno financiranje temeljeno na kupnji udjela i svjedoci smo uspješnih kampanja hrvatskih poduzeća na platformi Funderbeam. U ACT Grupi osim više potpornih programa koji će obuhvatiti startupove od ideje do tržišta, ovisno u kojoj su fazi, paralelno razvijamo i financijske mehanizme koje ćemo uključivati u programe potpore.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Kakva je situacija kod nas kada govorimo o društvenom poduzetništvu; koliko je koncept uopće poznat, a kako se može dodatno potaknuti njegov daljnji razvoj?
Koncept društvenog poduzetništva u Hrvatskoj je uglavnom shvaćen vrlo usko i temelji se na kriterijima iz Strategije za razvoj društvenog poduzetništva Vlade Republike Hrvatske iz 2015. godine koja se nije provodila i koja je danas zastarjela. Na temelju dosadašnjih istraživanja i mapiranja, postoji svega 50-ak aktivnih društvenih poduzeća koja zadovoljavaju navedene kriterije i koja se smatraju društvenim poduzećima. Iz ACT Grupe gledamo na društveno poduzetništvo kao širi koncept pa zato ponekad koristimo i pojam impact poduzetništvo kako bi se što više poduzetnika prepoznalo u toj definiciji. U smislu razvoja nema nekih posebnosti u odnosu na tradicionalno poduzetništvo – i društveni poduzetnik se mora izboriti na zajedničkom tržištu. Društveni poduzetnik razmišlja o utjecaju, međutim takvi su i svi inovativni startupovi koji imaju potencijal da ostvare disrupciju u svojem sektoru. Upravo poduzetnici koji imaju dugoročni pristup stvaranja pozitivne promjene i koji razmišljaju sistematski su naša ciljana skupina.

Nedostaje li, po vama, u našem obrazovnom sustavu sadržaja koji bi potaknuo poduzetnički impuls? Da sami možete kreirati takav sadržaj, koje biste vrijednosti vezane uz poduzetništvo podučavali?
Posljednjih su godina vidljive promjene. Sve više mladih ljudi s kojima dolazimo u kontakt posjeduje poduzetničku strast, dobri su u komunikaciji i proaktivni su. Dosta su tome pridonijela visoka učilišta VERN i Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta. Vjerujem da će to preuzeti i ostali fakulteti i škole. Kad pomislim na ovo pitanje, sjetim se tri riječi koje Gary Vaynerchuk smatra kao glavne pokretače, a one glase: "You're gonna die". Naravno, preokrenuto u pozitivni smisao. Život je prolazan, ne treba ga potratiti već ostvariti nešto značajno i gledati na stvari optimistično, biti sretan što živimo u vremenu prepunom prilika. Važno je graditi i empatiju koja je svojevrsni pokretač kvalitetnog suživota i pozitivne promjene.

Koje su temeljne vrijednosti koje ACT Grupa želi prenijeti svojoj ciljanoj publici?
Naše osnovne vrijednosti koje nastojimo uključiti u rad su osobna odgovornost, otvorenost, participativnost, solidarnost, suradnja, transparentnost, a te su vrijednosti ujedno sadržane i u zadružnim načelima. Naše korisnike želimo potaknuti da budu inovativni, da razmišljaju van okvira, da budu fokusirani i ustrajni, da se brinu za ljude, za svoj tim, da njeguju pitanje zašto rade poduzetnički pothvat, imaju jaki utjecaj i agilni proaktivni pristup, da budu spremni na neuspjeh kao način učenja.