Softverski 'lijek' iz Vukovara za američku medicinu

Pored posla, znamo se dobro i zabaviti, kažu u Code Consultingu Pored posla, znamo se dobro i zabaviti, kažu u Code Consultingu

Code Consulting je najbolje malo poduzeće ove godine u Hrvatskoj, dobitnik Zlatne kune HGK. Bez premca su u razvoju naprednih IT rješenja.

Jedna od lanjskih 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u Europi, Bliskom istoku i Africi, prema kriterijima Deloittea, ove je godine dospjela i na hrvatski tron, kao najbolje malo poduzeće u izboru Hrvatske gospodarske komore, koja mu je nedavno dodijelila Zlatnu kunu. Riječ je o Code Consultingu koji se bavi razvojem softvera i mobilnim aplikacijama. No, činjenice da je njegova tvrtka u pogledu rasta 'eksplodirala' za 545 posto i da sad ima i primat u kategoriji malih trgovačkih društava, njenog osnivača i direktora Sašu Salamona, čini se, i ne 'diraju'.

"Ne smatram to krunom rada, već više priznanjem da radimo dobro ono što radimo i da idemo u dobrom smjeru. Ne zamaramo se ljestvicama i nagradama, ali drago nam je kad nas prepoznaju veliki igrači. Mladi smo još da bismo se krunili", našalio se Salamon, mladi poduzetnik kojem u osobnom profilu na web stranici Code Consultinga stoji da mu je najdraža knjiga Mali princ i omiljeni film Matrix. Ali i da ima više od 15 godina iskustva u razvoju softvera i sistem-administracije, te da ga i dalje uzbuđuju nove tehnologije i izazovi koje nose. A njima, pokazuje se, dobro i uspješno vlada, kao 'princ'. Code Consulting je osnovao u Vukovaru, svom rodnom gradu, 2012. godine i doveo ga do statusa poželjnog i pouzdanog partnera koji radi za američko tržište, gdje uglavnom izvoze svoje programske proizvode.

Slogan im je Let the computer do the job (Neka računalo napravi posao), što upućuje na to da izvode tehnološki napredna rješenja, nastala upravo primjenom znanja ljudi u Vukovaru. "Pokrivamo sve faze razvoja, od planiranja i tehničkog dizajna skupa s klijentom, UI/UX design, razvoj, testiranje i infrastrukturu. Na taj način možemo pružiti potpunu uslugu klijentima. No, ne smatram da smo specijalisti za određeno područje, ali uglavnom radimo na većim, dugoročnim projektima. Projekti su nam nekako vezani za medicinu i regulirani softver, ali nismo isključivi. Ono što nam odgovara je raditi na manje većih projekata duže vrijeme, s klijentima koji imaju viziju i spremni su prihvatiti sugestije i kritike.

 

Salamon

Radimo na zanimljivim projektima, često onim projektima koji pomažu ljudima živjeti bolji život i nije ništa neobično da to radimo iz Vukovara.

Mi smo obično njihov extended team (prošireni tim) i sudjelujemo u donošenju tehničkih odluka i savjetovanju oko načina izrade, organizacije tima, svega…", objašnjava Salamon metodologiju rada u tvrtki, koja, dakle, surađuje najviše s klijentima u Americi.  S nekima već više od pet godina, s nekima tek kreću. Na listi referenci su, među ostalima, Varian Medical Systems, vodeći svjetski proizvođač medicinskih uređaja i softvera za liječenje raka, Glooko, koji razvija moderna rješenja za borbu s dijabetesom, zatim Sveučilište California u San Diegu... 

Gdje je strategija za IT?
Kad ga pitamo o ostvarenim prihodima i tome nastavlja li se streloviti rast, Salamon ne spominje konkretne brojke, već konstatira da je zadovoljan stopom rasta. Ide to svojim tempom, povećanje prihoda imaju iz godine u godinu, no rast je, priznaje, malo usporio jer su pomalo ograničeni brojem ljudi koji mogu raditi u timu. Mi ćemo se pozvati na nalaze s portala Poslovna.hr, koji kazuju da je ovaj poslovni subjekt za savjetovanje u vezi s računalima lani imao prihode od 11.693.874 kune, kao i da je posljednje dvije godine poslovao s dobiti (u 2017. je iznosila 2,99 milijuna kuna), koja je u stalnoj uzlaznoj putanji. Za tvrtku iz tehnološkog sektora, pitali smo Salamona, je li neobično da ima sjedište u Vukovaru u kojemu, ruku na srce, i nema tako sposobnih da rade za najmoćnije svjetsko gospodarstvo. 

Zapravo je i pohvalan odabir lokacije tvrtke, jer potiče optimizam da se može i u tom kraju, još uvijek opterećenom temama iz prošlosti? "Smatram da to i nije nešto neobično, nema razloga da se IT industrija ne razvija u manjim gradovima. Nisam razmišljao o tome koliko grad profitira od toga što smo ovdje, ali vjerujem da ima dosta izravne, ali još više neizravne koristi. S Gradom Vukovarom imamo dobre odnose i sasvim nam je dobro ovdje", iskreno će Salamon, koji je na krajnji istok Hrvatske privukao i mnoge eksperte - programere, developere, iz Hrvatske pa i inozemstva. Njegov tim, prema podacima s korporativne stranice, čini 36 ljudi. "Ljudi nam najčešće dolaze po preporukama kolega koji rade kod nas. Volimo se šaliti da ljudi kada jednom dođu i probaju, ostaju kod nas.   

Tim je na prvom mjestu i ljudi to cijene. Radimo na zanimljivim projektima, često onim projektima koji pomažu ljudima živjeti bolji život. Naš tim ima puno slobode i kao vrhunski stručnjaci od njih i očekujem da predlažu, kritiziraju i ispravljaju kako mene tako i klijente. Želimo raditi vrhunski posao i to nam je svima cilj. A pored posla, znamo se dobro i zabaviti, ali to neka ostane unutar tima", govori nam Salamon u vedrom raspoloženju.Ipak, na spomen raspoloživosti i adekvatnosti obrazovane radne snage, donekle će se 'smrknuti'.

 

2,99 milijuna

kuna lanjska dobit tvrtke, koja je bila i u top 500 najbrže rastućih po Deloitteu

"U cijelom razvijenom svijetu danas je teško naći dobre talente u informatičkim tehnologijama, nije to samo kod nas. S obzirom na to da smo mi mala država, to je još teže, naravno. Mnoge zemlje u okruženju rade na strategijama za IT, trude se privući ljude izvana jer nemaju dovoljno talenata. Ne znam događa li se kod nas nešto takvo, ja to ne vidim... Pročitao sam prije nekoliko mjeseci kako su na fakultetima smanjene kvote za STEM a povećane za ekonomiju i filozofiju, to ne zvuči baš kao strategija", rezignirano će vukovarski softveraš.

Potom komentira i stanje poduzetništva u svojoj sredini i cijeloj državi, osvrćući se i na problematiku konkurentnosti. "U Slavoniji se puno priča o poljoprivredi i šumarstvu, ali ne vidim puno priče o ICT sektoru, koji je potreban i u poljoprivredi. Ne bavim se ekonomskim analizama, ali bilo bi zanimljivo vidjeti trenutačno stanje u Slavoniji, po granama gospodarstva, gdje se radi i zapošljava i koliko država zarađuje od koje grane. IT je specifičan jer većinom nema velikih troškova za strojeve, zgrade. Kod nas su većina davanja ljudi, koji opet taj novac potroše u državi. Smatram da nismo konkurentni vezano za plaće i odnos bruto/neto plaća.

Ne samo u regiji. Cijeli izračun nam ne ide na ruku, plaće kod nas su više od prosjeka RH (i ne zaboravite da smo u Slavoniji gdje je prosjek 20% niži od RH), zapošljavamo mlade ljude (prosjek ispod 30 godina), tako da odnos onoga što tvrtka plati za čovjeka i onoga što čovjek dobije od svega toga zbilja nije fer. Ne razumijem zašto ne može država proučiti neke modele uspješnih malih država i prilagoditi našoj državi, zašto mora uvijek izmisliti nešto novo? U našem poslu to obično loše završi", poručuje Salamon, sa sugestijom što bi trebali poduzeti oni koji odlučuju.

'Kad je OK, dalje ne dirati'
"Prvenstveno treba pojednostaviti zakone i pravilnike i ne mijenjati ih stalno. Možda napraviti nešto po uzoru na druge uspješne, probati neko vrijeme i onda ostaviti tako, ne dirati ako valja. Slično kao kod razvoja softvera - napraviti, probati, popraviti, probati opet, kad je OK ne dirati dalje. Danas je vrlo nesigurno poslovati, čisto jer se zakoni stalno mijenjaju i donositi dugoročne planove je pomalo besmisleno".

Dobitnika ovogodišnje hrvatske Zlatne kune morali smo pitati i u kakvoj je fazi projekt Brushies, edukativna igračka koja djecu uči kako pravilno prati zube, koju je 2017. predstavio i na sajmu CES u Las Vegasu. "Smatram i danas da je Brushies odičan projekt i vrlo sam ponosan što ga je tim iznio od početka do kraja, od dizajna elektronike i modela do tvorničke proizvodnje. Jako puno smo naučili. Nažalost, prodaja i marketing je nešto u čemu nismo dovoljno dobri i Brushies je sad u mirovanju dok se ne nađe vrijeme i motivacija za razvoj prodajnih kanala", zaključio je Saša Salamon.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!