Privredna banka Zagreb u samom je vrhu hrvatskog bankarstva s dugim kontinuitetom bankaraskog poslovanja. Osnovana je 1966. godine, a u svim etapama svoje povijesti je bila nositelj najvećih investicijskih programa u razvoju turizma, poljoprivrede, industijalizacije, brodogradnje, elektrifikacije i cestogradnje te je postala sinonim za gospodarsku vitalnost.

Kako ocjenjujete projekt Poslovni uzlet?

Smatram da je najrelevantnija ocjena onih zbog kojih se taj projekt organizira, a to su mali i srednji poduzetnici. Uz tri centralna događaja održano je niz susreta poduzetnika u manjim sredinama. Odjeci na svakom od tih susreta bili su izvrsni jer su događaji bili fokusirani upravo na male poduzetnike te smo ukazali na uspješne primjere poduzetništva u svim dijelovima Hrvatske.

Osim toga, na svakom događaju organizirali smo niz praktičnih edukacija s temama koje možda nisu u dnevnom fokusu malih poduzetnika, ali su izuzetno važne za dugoročno unapređenje njihovog poslovanja, a time i postizanje veće konkurentnosti.

Koji su bili glavni razlozi da ste se vi uključili u projekt?

Svi mi nedovoljno promoviramo činjenicu da u Hrvatskoj postoji čitav niz uspješnih poduzeća diljem zemlje koja ostvaruju dobre rezultate, ostvaruju rast poslovanja te mogu konkurentno poslovati na inozemnim tržištima. Kroz ovaj projekt upravo se vrši promocija dobrih primjera, promocija poduzeća koja nisu na naslovnicama dnevnih novina, a zapravo pokazuju da se i u Hrvatskoj može napraviti dobar rezultat.

Kako ocjenjujete stanje u malom i srednjem poduzetništvu u Hrvatskoj?

Naša ekonomija prolazi kroz već šestu godinu kontrakcije, a po predviđanjima za sljedeću godinu očekuje se stagnacija, zbog toga su naši su poduzetnici izrazito oprezni kada se radi o planiranju budućih aktivnosti i novih investicija.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

No svakako treba reći da unutar malih poduzetnika postoje velike razlike. S obzirom da banka ima poslovni odnos s preko 20% svih poduzetnika u državi, vidimo da postoji dio ekonomije koji je uspio tijekom ove krize restrukturirati svoje poslovanje. U tom su razdoblju naši klijenti poduzeli niz aktivnosti kako bi konsolidirali svoje poslovanje te se prilagodili novonastalim uvjetima. Bilo da se to odnosilo na poboljšanje efikasnosti poslovnih procesa, bolje upravljanje novčanim tokovima, orijentacijom na nova tržišta, rezultati su danas vidljivi te su upravo to poduzetnici koji su sada glavni generatori investicijskih aktivnosti.

Kakva su vaša iskustva u suradnji s malim i srednjim poduzetništvom?

Za PBZ su mala i srednja poduzeća, uz segment stanovništva te segment velikih poduzeća, jedan od tri zasebne grupe poslova. Mislim da smo samim time pokazali koliko nam je ovo značajan segment naših klijenata te da uvažavamo kako oni trebaju imati poseban poslovni model unutar banke. Usprkos krizi, koja je najviše pogodila upravo ovaj dio ekonomije, banka nije usporavala kreditiranja unutar ovog segmenta te i dalje držimo da će upravo mali i srednji poduzetnici biti dio ekonomije koji će u narednom razdoblju ostvariti iznadprosječne stope rasta.