Privukli čak 170 tvrtki, zaposleno 4 000 ljudi, a tek hvataju pravi zalet

Nakon desetljeća stagnacije nekad grad kapetana i brodovlasnika postaje poduzetničko središte Nakon desetljeća stagnacije nekad grad kapetana i brodovlasnika postaje poduzetničko središte

U trenutnom investicijskom ciklusu u zoni predviđena je gradnja nova 22 gospodarska objekta ukupne vrijednosti oko 800 milijuna kuna.

Nakon dugih desetljeća stagnacije, Bakar, nekadašnji grad kapetana, brodovlasnika i vinara, vraća se na poduzetničku kartu Hrvatske. Drevni gradić više nije prepoznatljiv po socijalističkoj koksari, čiji je dimnjak nekoć dominirao vedutom Bakra - razvoj se sada temelji na industrijskoj zoni, najvećoj (500 hektara) i najuređenijoj u RH, smještenoj u zaleđu Bakra, na granici s Rijekom.  

Uz domaće, u zoni posluju i tvrtke iz Slovenije, Austrije, Njemačke, Italije, Švedske, Švicarske… "Duga je priča o bakarskoj Industrijskoj zoni, zamišljena je još 70-tih godina prošlog stoljeća u cilju izmještanja tadašnje riječke industrije izvan grada. Početkom 90-tih nekoliko tvrtki koje su izmještene iz Rijeke na ovo područje redom se ugasilo. Takvo je stanje zateklo novi ustroj lokalne samouprave i Grad Bakar, na čijem području je pokrenuta zona, dobio je zadatak usmjeriti ju pravom razvoju", kaže gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić Nažalost, veli, politička previranja i učestali izvanredni izbori dugo vremena su kočili bilo kakav razvoj te zone.

Ambiciozni planovi
"Mi smo odgovornost upravljanja zonom preuzeli tek 2004. Već tada smo, svjesni naših potencijala i geostrateškog položaja i odmah odredili jasan cilj - stvoriti najveću i najopremljeniju zonu u Hrvatskoj! Od svega nekoliko poslovnih subjekata koje smo zatekli Bakarska zona se pretvorila u industrijski grad i svakim danom sve više raste. Tu imamo više od 170 poslovnih subjekata raznovrsnih djelatnosti, a tome treba pridodati i niz kooperanata. U zoni je zaposleno 4000 ljudi, s tendencijom ubrzanog povećanja tog broja u naredne dvije godine. Brojna nova gradilišta koja iz dana u dan mijenjaju sliku zone dokaz su ostvarenja naše vizije, u kojoj Grad Bakar postaje gospodarsko središte Hrvatskog primorja", naglašava Klarić.  

 

Klarić

Od svega nekoliko tvrtki koje smo zatekli, Bakarska zona se pretvorila u industrijski grad i sve više raste.

U gradnju infrastrukture i otkup zemljišta Bakar je uložio preko 130 milijuna kuna vlastitog novca. Jedinica lokalne uprave konstantno je ulagala u zonu s očekivanim povratom sredstava kroz komunalna davanja, zapošljavanje i podizanje kvalitete življenja. Izradili su urbanističke planove, projektnu dokumentaciju i krenuli u potragu za investitorima, nudeći im brojne pogodnosti. Kao prednosti, naročito se ističe izniman geostrateški položaj, kvalitetna prometna povezanost izravnim spojem na autocestu, neposredna blizina Luke Rijeka i Luke Bakar, industrijski kolosijek u zoni spojen na željeznički sustav RH te blizina zračne luke. U zoni su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi na nekretninama, što je osnovni preduvjet daljnjeg planiranja.

Kvalitetna prostorno-planska dokumentacija omogućuje ulagačima smještaj raznovrsnih gospodarskih objekata, dok kompletna infrastruktura dovedena do svakog platoa investitorima daje mogućnost brzog ishođenja dozvola, izgradnje i početka poslovanja poduzetnika.  U trenutnom investicijskom ciklusu u zoni predviđena jegradnja nova 22 gospodarska objekta ukupne vrijednosti oko 800 milijuna kuna, od kojih je većina proizvodne djelatnosti. Gradonačelnik Klarić naglašava i konzalting djelatnost Grada Bakra i Industrijske zone d.o.o. pri ishođenju potrebnih dozvola za nove i postojeće poslovne subjekte u zoni, potom fleksibilnost prema investitorima, mogućnost kupnje zemljišta ili osnivanja prava građenja, posebne olakšice i pogodnosti prema proizvodnim djelatnostima, mogućnost obročne otplate zemljišta i mogućnost poslovanja u  režimu slobodne zone.

Izdašna ulaganja
Procjenjuje se da  je u zonu dosad uloženo oko 170 milijuna kuna u 12 kilometara prometnica i infrastrukturu, potom 30 milijuna kuna u pet kilometara industrijskih kolosijeka i pretovarnu rampu, 270 milijuna kuna za otkup zemljišta za formiranje poslovne zone, te više od tri milijarde kuna ulaganja poduzetnika u izgradnju i opremanje svojih gospodarskih objekata. Na te vrijednosti treba dodati i iznos uložen od HEP-a u izgradnju TS i elektroenergetskog sustava u zoni, kao i izgradnju MRS i plinske mreže, naglašavaju naši sugovornici. Zatvaranje koksare pružilo je priliku za razvoj turizma, koju su Bakrani dobro iskoristili.  

"Koksara je zatvorena još 1994., ali nije bilo lako promijeniti svijest naših ljudi da u Bakru nikada neće biti turizma. Kada sam 2009. stupila na poziciju direktora Turističke zajednice Grada Bakra na našem području imali smo samo hotel Jadran Bakar s ukupno 30 soba i 64 ležajeva, te Planinarski dom Risnjak s 43 ležaja. U privatnom smještaju nismo imali niti jedan registrirani apartman ili kuću za odmor. U promjenu same svijesti i razmišljanja te edukaciju stanovništava uloženi su brojni napori. U suradnji s Nedom Pinezićem, predsjednikom Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u, napravljene su razne radionice i edukacije na našem području", kaže Sonja Jelušić, predsjednica  Turističke zajednice Bakar.

 

3 milijarde

kuna uložile su tvrtke iz bakarske poslovne zone u gradnju i opremanje svojih objekata

"Kao i kod svih pionira i ovo je bio trnoviti put. Godine 2009. registriran je jedan apartman na Hreljinu s 4 ležaja, međutim nakon dvije sezone apartman je prestao s radom. Tek 2012. kreće laganim korakom razvoj obiteljskog smještaja. Dogodine smo imali tri apartmana i jednu kuću za odmor s ukupno 15 ležajeva, a lani je bilo 28 apartmana s 99 ležajeva te 13 kuća za odmor sa 69 ležajeva, plus 43 ležaja u planinarskom domu", kaže ona. To su mahom kuće za odmor u mjestima koja se nalaze na području s dodatnim sadržajima, bazenom, pogledom na čitavi Kvarner i odličnom prometnom povezanošću. Gosti su uglavnom iz Njemačke, Poljske, Francuske, Italije i Austrije.

"Bakar ima prosječnu popunjenost od 86 dana godišnje, a Praputnjak čak 106 dana čime se ne mogu pohvaliti niti mnogo jače turističke destinacije. Jedan od razloga zasigurno je i taj što većina  smještajnih objekata u domaćinstvu radi tijekom čitave godine. Iako se tu radi o malenim apsolutnim brojkama, nama je to veliki uspjeh. Nažalost, hotel Jadran Bakar zatvoren i zato je broj noćenja pao sa 13.227 u 2015. na 6.579 noćenja u 2016. Početkom 2017. godine hotel je kupila tvrtka Mikuš-Pag iz Zagreba te se nadamo da će uskoro krenuti s obnovom hotela i ponovnim stavljanjem u funkciju", kaže direktorica TZ.  U posljednjih sedam godina i sama turistička ponuda Grada Bakra također se polako razvija.

Obnovljeni su mnogi kulturno povijesni spomenici - fasada na Frankopanskom kaštelu, Turska kuća je obnovljenja izvana, obnovljena je riva, postavljena je turistička signalizacija, izdane su brojne turističke brošure. Obnovljeni su Bakarski prezidi, PZ Dolčina je 2002. počela s obnovom Takala i posadili su autohtnonu sortu loze Belina i krenuli s ponovnom proizvodnjom Stare bakarske vodice. Također, sklopljena je suradnja s vinarijom Pavlomir iz Novog Vinodolskog gdje se proizvodi Stara Bakarska vodica. "Orijentirali smo se i na razvoj outdoor aktivnosti na našem području i sukladno tome uređene su biciklističke staze na području Grada Bakra s preko 160 km kružnih staza, koje su zatim povezane i u biciklističku transverzalu Riječkog prstena. Radi se na uređenju šetnica i planinarskih staza Riječkoga prstena",  zaključila je čelnica TZ-a.

Komentari (2)
  • ivan.zoric
    ivan.zoric 7:36 20.3.2017.

    Idu izbori, sad se svi hvale, i kite tuđim perjem.

  • Milijarder
    Milijarder 0:01 20.3.2017.

    Ha, ha, ha,

    Rijeka je od 1990. godine okružena tzv. “gradovima”, koji nemaju niti jednu zgradu višu od 3 etaže,

    kao što su grad Bakar, grad Kastav itd.

    Političari su ugurali u tzv. “grad Bakar” najveću industrijsku zonu u Hrvatskoj, Kukuljanovo,

    koja je napravljena kao industrijska zona grada Rijeke u kojoj rade Riječani!

    Sprdačina, a selo Bakar se hvali!

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!