Koliko je izvoz važan za hrvatsko gospodarstvo pokazuje i upravo objavljena analiza Ekonomskog instituta u Zagrebu (EIZ) prema kojoj jedno radno mjesto u izvozno orijentiranoj industriji stvara 2,4 radnih mjesta u ostatku ekonomije. 

Snažan zamah
Rezultati sugeriraju da izvoz prerađivačke industrije stvara, izravno ili neizravno, 57,4 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti. "Izvoz prerađivačke industrije čini čak 20,5 posto bruto dodane vrijednosti ukupnog gospodarstva, što znači da se na svaku kunu dodane vrijednosti koja se generira direktno kroz izvoz prerađivačke industrije u ostatku ekonomije generira još 2,6 kuna dodane vrijednosti.  

Osim prerađivačke industrije na koju se odnosi 89 posto ukupnog robnog izvoza Hrvatske, izvoz prerađivačkog sektora značajno pridonosi kreiranju bruto dodane vrijednosti drugih sektora čiji su proizvodi i usluge izravno ugrađeni u finalne izvozne proizvode prerađivačke industrije. Tako izvoz prerađivačke industrije stvara 26,5 posto ukupne bruto dodane vrijednosti poljoprivrede, 32,3 posto transporta i trgovine te 16,6 posto bruto dodane vrijednosti poslovnih usluga", kažu u EIZ-u.

Istraživanje sugerira da multiplikativni učinci izvoza prerađivačke industrije jačaju otkako je Hrvatska pristupila Europskoj uniji. Izvoz prerađivačke industrije ima veliki značaj i za zaposlenost u Hrvatskoj. Tako izvoz prerađivačke industrije izravno pridonosi zapošljavanju 140.000 ljudi u samoj prerađivačkoj industriji, što je više od 50 posto ukupnog broja zaposlenih u tom sektoru. No, kad se uzme u obzir učinak na zapošljavanje u drugim sektorima, onda izvoz stvara 340.000 radnih mjesta u ukupnoj ekonomiji. To čini čak 21,5 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Nadalje, stoji u analizi, svako radno mjesto stvoreno u izvozno orijentiranoj prerađivačkoj industriji stvara još 3,7 radnih mjesta u ostatku ekonomije. 

Brodogradnja, farmacija…
Primjerice, izvoz prerađivačke industrije izravno stvara 35 tisuća radnih mjesta u poljoprivredi, 109 tisuća u transportu i trgovini te 18 tisuća radnih mjesta u sektoru poslovnih usluga. "Analiza samih izvoznih trendova pokazala je da su temeljna obilježja izvoza prerađivačke industrije dinamičniji rast izvoza nakon ulaska u EU, veliki vanjskotrgovinski deficit, sve veći konkurencijski pritisak na međunarodnim tržištima i tehnološko zaostajanje proizvodne strukture izvoza u odnosu na zemlje Europske unije", navode u EIZ-u.

Najveći doprinos izvoznom rastu nakon ulaska Hrvatske u EU dale su brodogradnja, farmaceutska industrija i prehrambena industrija. Izražena izvozna koncentracija proizvodnih i tržišnih struktura, navode, ukazuje na nedovoljna ulaganja u istraživanje i razvoj tržišta i inovacijske aktivnosti. Učinak konkurentnosti na izvozni rast najizraženiji je kod izvoza u nove članice EU, a umjereno je izražen u stare članice.