Obiteljski biznis s vinom prizvao i Amerikance

Autor: Marta Duić , 18. siječanj 2019. u 07:49
U Vinariji Šember proizvode i pjenušce odležale u amforama/Silvija Munda

Plešivica je oaza za ljubitelje tradicionalne gastronomije i vinarstva.

Plešivica, omiljeno izletište mnogih Zagrepčana, poznata je po brojnim vinogradima, vinarijama, pjenušcima i tradicionalnoj hrani.

Vinarija Šember smještena u selu Donji Pavlovčani poznata je po pjenušavim vinima koja se u njihovoj vinariji već godinama proizvode. Ivanka Šember, supruga vlasnika vinarije koja mu pomaže u obiteljskom poslu kaže da se njihovi pjenušci proizvode od starih sorti koje rastu samo na Plešivici. Čak imaju i stari vinograd s 15 različitih starih, gotovo zaboravljenih sorti kojima vinar Zdenko Šember daje posebnu pažnju. Taj je vinograd naslijedio od bake i on ima čak 10.000 trsova. 

Stare sorte
I ove su godine proizveli razna nova pjenušava vina, bijeli pjenušac od crnog pinota, pjenušac od stare sorti žuti plavec koji je odležao u amforama, glinenim posudama koje potječu iz Gruzije. Proizvodnja vina u amforama koje su duboko zakopane u tlu tisućljetna je tradicija u Gruziji, a danas mnogi hrvatski vinari koriste tu metodu. Ova metoda proizvodnje vina čini svako vino, pa i pjenušce iz asortimana ove vinarije potpuno drugačijima po okusu od ostalih koje proizvode.

"Moj suprug voli pokuse, a neki od njih ugledaju i tržište˝, kaže Ivanka Šember. Vinarija Šember jedna je od rijetkih u Hrvatskoj koja ručno radi pjenušce, svaki korak je napravljen vlastitim rukama i bez ikakvih strojeva za pomoć ovoj vinarskoj obitelji. Kako kažu, sve je lakše i otkad imaju novi podrum površine 320 m?. U gradnju podruma, sufinanciranu kroz Nacionalni program pomoći sektoru vina, tzv. "Vinsku omotnicu", obitelj je uložila preko dva milijuna kuna, a u planu za ovu godinu im je proširiti vinograde za tri hektara.

"Od pjenušaca nam je najprodavaniji rose, a proizvodnju smo ove godine udvostručili i trenutno je na 40.000 boca. Prva smo vinarija koja radi pjenušce od starih plešivičkih sorti i od prvog dana radimo ručnu degoržaciju i jedna smo od rijetkih vinarija koja radi tako i zbog toga nemamo rasipa. Otkad imamo novi podrum lakše nam je sa skladištenjem jer je osmišljen tako da na svaku etažu stanje 100.000 boca", objašnjava Ivanka Šember.

Sve domaće
Smještena u selu Lokošin Dol, vinarija Braje poznata je po domaćoj hrani koja se poslužuje uz domaće vino. Robert Braje je vinar u ovoj obitelji, a njegova supruga Sandra je stručnjakinja za lokalnu gastronomiju i zadnjih osam godina chef njihovog restorana. U ovom obiteljskom poslu, njihov sin pokazuje interes za proizvodnju vina, pa Robert kaže da će ako se to nastavi, uskoro proširiti svoje vinograde koji se danas protežu na 3,5 hektara.

Mali dio grožđa otkupljuju, a od sorti koje imaju posebno se ističe crveni veltlinac, austrijska sorte koju u Hrvatskoj malo koji vinar nudi. Kao i u mnogim vinarijama, i u ovoj se poslužuju jela koja se spajaju s izborom vina koja proizvode.   "Od početka radimo sve u poslu kao prava obitelj. Proizvodimo 15.000-18.0000 litara vina, a trećina se prodaje ovdje na našim vratima. Pripremamo i obroke od našeg ili lokalnog povrća, radimo svoj sok od jabuka i krušaka. Imamo 200 pataka po turnusu, kokoši, svinje i kravu ", objasnio je Braje.

Cilj im je da lokalno uzgajaju i proizvode hranu i vino kako bi njihovi gosti primijetili i cijenili razliku. "Kuham i spremam gotovo sve od lokalnih sastojaka, imamo kravu tako da možemo imati naš svježi sir, vrhnje i mlijeko, kokoši za jaja, svinje za kobasice i slaninu. Ako nemamo dovoljno vlastitog povrća, kupujmo ga od proizvođača iz okolice. U našoj kuhinji radim domaći kruh, tjesteninu, njoke. Gosti naše vinarije dolaze individualno ili u malim skupinama, a imamo mnogo gostiju iz SAD-a", kaže Sandra Braje.

Tradiciju započeo pradjed
I Vinarija Režek je tradicionalni obiteljski biznis koju je Damir Režek naslijedio od oca Draga.  "Naša priča započela je s mojim pradjedom Rokom koji je imao 40.000 trsova, a najpoznatija sorta bila je portugizac. Taj portugizac je priča moje obitelji i drago mi je da je ta pomalo zaboravljena sorta oživljena. Kasnije je moj djed donio nove sorte, primjerice sauvignon i bio je jedan od najvećih proizvođača u ovoj regiji ", kaže Damir Režek.

Posljednji vinograd zasađen je 2005. godine, tako da sada imaju četiri hektara i oko 20.000 trsova.Vinarija Kolarić u mjestu Hrastje Plešivičko poznata je po domaćoj hrani, vinima i pjenušavim vinima. Franjo Kolarić ima 15 etiketa te baš kao kolege vinari iz okolice, proizvodi vino u amforama. Ove je godine u amforama stavio crni pinot i rajnski rizling. Osim vinarije, ima restoran i od 2009. godine mini hotel sa 16 soba u koje je uložio više od tri milijuna kuna. Kako kaže, popunjenost od svibnja do listopada im je 90 posto. U dvorištu vinarije gradi  se novo skladište za pjenušce koje proizvodi od 1997.godine, a trenutno  rade i na novoj liniji pjenušaca i u to planiraju uložiti 1,5 milijuna kuna. 

"Projekt je spreman i samo čekamo prvu vinsku omotnicu koja je najavljena za kraj siječnja. Bit će to skladišni prostor koji nam je potreban, jer je moj stil i potpis da odležavaju barem dvije godine. Zbog starih sorti koje koristimo, plešivički pjenušci su, usudio bih se reći, najbolji u Hrvatskoj", poručuje Kolarić. Ponosno ističe da sve što zarađuje u ovom poslu ulaže u proizvodnju vina i u restoran koji je sastavni dio njihove vinarije. Poput svojih plešivičkih kolega i vinara, on ima i stare lokalne sorte u svom djedovom vinogradu starom više od 80 godina.

"Volim eksperimentirati u podrumu, a mnogi eksperimenti nisu toliko uspješni, jedan od mojih najnovijih je pjenušavo vino od višnje maraske i crnog pinota koji čini 30 posto ovog vina. Napravio sam samo 500 boca. Također, moj crni pinot iz 2016. bit će na tržištu u svibnju i imam velika očekivanja", kaže. Zahvaljujući proširenju restorana danas ima mjesta za više od 170 osoba. Osim 16 soba kojima raspolaže, planira izgraditi i apartman ovog proljeća. Također, jedan od njegovih planova je napraviti malu pivovaru i proizvesti male količine craft piva.

Komentirajte prvi

New Report

Close