Učestale izmjene zakona, nepravedna pravila igre te neravnomjeran razvoj na nacionalnoj razini koče gospodarski prosperitet, rečeno je na panel diskusiji o decentralizaciji i razvojnoj ulozi lokalnih zajednica koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala ovog petka u sklopu Poslovnog uzleta Primorsko – goranske županije.

Prihodi lokalne samouprave, suprotno uvriježenom mišljenju, ne postoje samo da bi se isplaćivale plaće već da bi se ulagalo i stvaralo nove prilike, upozorio je gradonačelnik grada Rijeke Vojko Obersnel. „Obično se županijama kada se zalažu za decentralizaciju zamjera kako žele prisvojiti više novca, a nitko se pri tome ne sjeti koje se sve brojne mogućnosti napretka pri tome otvaraju. Politika kakvu smo sada imali prilike vidjeti podrazumijevala je redovito smanjenje sredstava za županije, što nam je u proteklih pet godina akumuliralo manjak od oko 2,5 milijardi kuna. Radi se o novcu kojim smo mogli financirati zdravstvo, školstvo, socijalne ustanove ili cestovnu infrastrukturu“, poručio je gradonačelnik dodavši i da je izgubljena sredstva vrlo teško kompenzirati.

Da u Hrvatskoj politika inzistira na centralizaciji upozorio je i Zlatko Komadina, župan Primorsko – goranske županije, koji kaže da se na potonjem ustraje bez obzira što praksa pokazuje da veće županijske ovlasti povećavaju i njihovu efikasnost. „Neprekidno se priča o decentralizaciji, a još uvijek nismo sigurni hoćemo li u njoj uspjeti. Nepravedno je da ista sredstva u proračun daju vodeća Zagrebačka županija i one manje razvijene jer su im prihodi daleko različiti. Budimo iskreni, iako smo i sami na županijskoj razini pokušali određene procese spustiti na niže razine u tome nismo uvijek uspjeli, a tako to funkcionira i na nacionalnoj razini. Pod hitno moramo provesti racionalizaciju tko čime i na koji način, tj. s kojim rezultatom upravlja“, kaže Komadina. Sve što država nužno ne mora samostalno obavljati trebalo bi predati županijama, nastavio je, konkretno naglasivši upravljanje pomorskim dobrima.

Renato Krulčić, gradonačelnik grada Pazina, slaže se da je budućnost očito neizvjesna te da su intervencije u porezne zakone obično išle na uštrb županija. „Dio pomoći leži u sredstvima Europske unije, ali oko povlačenja sredstava u startu nisu postavljeni dobri preduvjeti pri čemu izostaje ujednačen razvoj. To što određena sredina povuče sredstva ne znači automatski i da će istog časa postati perjanicom hrvatskog gospodarstva i uvijek postoji rizik pretvaranja u mrtvi kapital. Ipak, naši su fiskalni kapaciteti na izmaku snaga i moramo se kretati ka EU, samo što bi se pristup trebao i zakonski i praktično daleko bolje prilagoditi našim uvjetima“, poručio je Krulčić.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar ističe da lokalne razine najbolje poznaju vlastite probleme te u skladu s time znaju najbolje rasporediti ograničena financijska sredstva kojima raspolažu. „Kada poduzetnik nešto treba, ne zanima ga tko mu izdaje dozvolu već brzina kojom će do iste doći. Ipak, grad Zabok i grad Rijeka ne mogu imati iste nadležnosti. Treba nam jedna dobra inventura jer smo određene ciljeve poput ulaska u Uniju ostvarili, samostalnost posjedujemo već 25 godina i ne nalazimo se baš sasvim na mrtvoj točki već niz godina. Kada se povuče crta vidjet ćemo s koliko su novca županije do sada raspolagale i koliko se tim novcem zaista učinilo pa sukladno tome možemo vidjeti i koga treba nagraditi, a koga ne“, smatra Kolar. Upozorio je i da fiskalna potkapacitiranost opet za sobom povlači i zaduživanje te pad razine investicijske atraktivnosti, pa da bi u sljedećoj raspodjeli sredstava trebalo uzeti u obzir i posljedice u budućnosti a ne samo kratkoročne ciljeve.