Što nas čeka u 2018. na tržištu nekretnina

Iseljavanje mladih koji su najveći potencijalni kupci najveća je prijetnja tržištu nekretnina / BORIS ŠČITAR/PIXSELL Iseljavanje mladih koji su najveći potencijalni kupci najveća je prijetnja tržištu nekretnina / BORIS ŠČITAR/PIXSELL

U kratko vrijeme stvorila se hitnost, mali manevarski prostor za pregovaranje, a kaže i lagana euforija, koja je rezultirala i rastom cijene novogradnje od 20 % na pojedinim lokacijama, u odnosu na početak godine.

Možemo reći da će 2018. biti izuzetna za tržište nekretnina, ali s blagim rastom cijena i brojem kupoprodaja jer više ne očekujemo nagle skokove kakvi su se dogodili ove godine, nego lagani diferencirani rast. Ocjena je to iz “Detaljne analize tržišta nekretnina: Što nas čeka u 2018. godini?”, autora dopredsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i direktora Operete Bore Vujovića. Tržište, čini se, može odahnuti od šoka: uz oporavak gospodarstva i rast BDP-a, faktore kojima se automatski stvara pozitivna klima koja ima direktan utjecaj na tržište nekretnina, u 2017. dogodio se, tvrdi, rast cijena pod utjecajem državne subvencije za kupnju prvog stana. Prosječna cijena četvornog metra stana u Zagrebu narasla je 10% - što nitko nije očekivao, a ipak se dogodilo pod utjecajem navedene mjere, kaže Vujović te pojašnjava i kako. U kratko vrijeme stvorila se hitnost, mali manevarski prostor za pregovaranje, a kaže i lagana euforija, koja je rezultirala i rastom cijene novogradnje od 20 % na pojedinim lokacijama, u odnosu na početak godine.

“Mi se nismo pokazali kao dobri prognozeri, jer se dogodio ‘bum’ koji nitko nije očekivao, najviše kao posljedica pozitivne ekonomske situacije, ali i navedenih događanja na tržištu nekretnina”, iznosi Vujović dodajući i da se u pogledu daljnjih subvencija nada da će biti drugačije provedene tako da neće imati direktni utjecaj na kretanje cijena nekretnina.

Kao takav slučaj potvrđuje da su dobrodošle najave zakonskih izmjena s ciljem zadržavanja i privlačenja deficitarnih zanimanja, ali ostaje problem Slavonije i Like. Izgradnja stanova u gradovima u kojima kronično nedostaju liječnici, nastavnici, kulturni djelatnici i znanstvenici, rješenje je za njihovo stambeno pitanje, a time i stručni korpus koji neće odseliti u atraktivnije sredine. Uz ostale učinke poput poticanja graditeljstva i lokalnog gospodarstva novim investicijama u graditeljstvu, za privlačenje i zadržavanje deficitarnog kadra u javnim službama predviđaju se i dodjele stanova na korištenje dok traje službena potreba. Takve se mjere pozdravljaju nakon ove cjenovno šokantne 2017. u kojoj se tržište oporavilo te se samo čeka službena potvrda stanja na terenu - da je prvi put nakon 2009. ostvareno povećanje broja transakcija, tj. barem u Zagrebu i na Jadranu ako ne na nacionalnoj razini, u 2017. u odnosu na 2016.

To ne vrijedi za Slavoniju koja je kao tržište nekretnina još ‘mrtva’. “Iseljavanje mladih koji su najveći potencijalni kupci nekretnina najveća je prijetnja tržištu nekretnina na području Slavonije, Like i dijelova koji su slabo urbanizirani”, poručuje Vujović.     

Komentari (5)
  • osi3
    osi3 22:36 17.12.2017.

    Nevjerojatno je da moramo plaćati mlaćenje prazne slame u omotu zvanom HGK. Zemlje koje ni blizu nisu toliko orijentirane na nekretnine kao naša imaju stručne i marljive službe koje prate i analiziraju realizirane cijene tijekom godine, a ne laprdaše o traženim cijenama iz oglasnika, “euforiji” prodavača koja nema nikakvog pokrića u realiziranom prometu. To tržište ostaje meka za šarlatane, mutivode, perače novca i slične.

  • ptahotep
    ptahotep 15:40 17.12.2017.

    Onda odeš u neku “naprednu” državu i problem riješen!
    P.S. baš me zanima koliko godina će ti trebati za takav proces u toj zemlji (bez tatinih novaca)?

  • nekoime33
    nekoime33 9:44 17.12.2017.

    Nema smisla dizati kredit u drzavi koja konstantno nazaduje.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve