Možemo reći da će 2018. biti izuzetna za tržište nekretnina, ali s blagim rastom cijena i brojem kupoprodaja jer više ne očekujemo nagle skokove kakvi su se dogodili ove godine, nego lagani diferencirani rast. Ocjena je to iz “Detaljne analize tržišta nekretnina: Što nas čeka u 2018. godini?”, autora dopredsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i direktora Operete Bore Vujovića. Tržište, čini se, može odahnuti od šoka: uz oporavak gospodarstva i rast BDP-a, faktore kojima se automatski stvara pozitivna klima koja ima direktan utjecaj na tržište nekretnina, u 2017. dogodio se, tvrdi, rast cijena pod utjecajem državne subvencije za kupnju prvog stana. Prosječna cijena četvornog metra stana u Zagrebu narasla je 10% – što nitko nije očekivao, a ipak se dogodilo pod utjecajem navedene mjere, kaže Vujović te pojašnjava i kako. U kratko vrijeme stvorila se hitnost, mali manevarski prostor za pregovaranje, a kaže i lagana euforija, koja je rezultirala i rastom cijene novogradnje od 20 % na pojedinim lokacijama, u odnosu na početak godine.

“Mi se nismo pokazali kao dobri prognozeri, jer se dogodio ‘bum’ koji nitko nije očekivao, najviše kao posljedica pozitivne ekonomske situacije, ali i navedenih događanja na tržištu nekretnina”, iznosi Vujović dodajući i da se u pogledu daljnjih subvencija nada da će biti drugačije provedene tako da neće imati direktni utjecaj na kretanje cijena nekretnina.

Kao takav slučaj potvrđuje da su dobrodošle najave zakonskih izmjena s ciljem zadržavanja i privlačenja deficitarnih zanimanja, ali ostaje problem Slavonije i Like. Izgradnja stanova u gradovima u kojima kronično nedostaju liječnici, nastavnici, kulturni djelatnici i znanstvenici, rješenje je za njihovo stambeno pitanje, a time i stručni korpus koji neće odseliti u atraktivnije sredine. Uz ostale učinke poput poticanja graditeljstva i lokalnog gospodarstva novim investicijama u graditeljstvu, za privlačenje i zadržavanje deficitarnog kadra u javnim službama predviđaju se i dodjele stanova na korištenje dok traje službena potreba. Takve se mjere pozdravljaju nakon ove cjenovno šokantne 2017. u kojoj se tržište oporavilo te se samo čeka službena potvrda stanja na terenu – da je prvi put nakon 2009. ostvareno povećanje broja transakcija, tj. barem u Zagrebu i na Jadranu ako ne na nacionalnoj razini, u 2017. u odnosu na 2016.

To ne vrijedi za Slavoniju koja je kao tržište nekretnina još ‘mrtva’. “Iseljavanje mladih koji su najveći potencijalni kupci nekretnina najveća je prijetnja tržištu nekretnina na području Slavonije, Like i dijelova koji su slabo urbanizirani”, poručuje Vujović.