Enel Split i IT Sistemi, dvije vodeće informatičke u Dalmaciji, pridružili su se novom sektorskom trendu promoviranja kapaciteta u vlastitoj sredini kako bi dobili podršku u izvozu. Tvrtka Enel Split, koja je izradila i održava najveći centralizirani sustav obračuna plaća unutar javne uprave koji koriste socijalne institucije, organizirala je u Splitu konferenciju “Izazovi investiranja u IT”.Mario Jerončić, član Uprave tvrtke Enel Split, kaže kako je paradoks da dalmatinski poduzetnici ne prepoznaju lokalne snage, prepoznate u ostatku Hrvatske.

Preduvjet izvoza
Sličan projekt prije nešto više od mjesec dana započele su u Slavoniji četiri tamošnje IT tvrtke. K-Informatika, Inchoo, Mono software i Farmeron udružili su se oko projekta Osijek software city čiji je cilj popularizacija njihova rada na lokalnoj razini, a početni je rezultat vrlo dobar.Jerončić iz Enela kaže da su oni svoju konferenciju pokrenuli zbog krize, ali i stoga što su Split i Dalmacija na marginama poslovnih zbivanja. “Split i regija imaju velik potencijal u IT smislu, jer uz dugoročnu viziju Dalmacija, zahvaljujući svom položaju i znanjima koja ovdje postoje, može postati pandan Silicijskoj dolini”, uvjeren je Jerončić. Dodaje da se ljudi boje zatvaranja škverova i micanja industrije, a ne vide da već postoje industrije poput IT-a koje mogu stvarati nova radna mjesta. Jerončić pojašnjava da Enel, iako je iz Splita, svega pet do deset posto poslova ugovori u Dalmaciji. Slično navodi Damir Popović, osnivač i direktor tvrtke IT Sistemi. On navodi da im, iako su najveći sistemski integrator u Dalmaciji, čak 80 posto prihoda dolazi izvan te regije i iz izvoza. “U Splitu je uvijek bio problem što nema dovoljno gospodarstva, a informatika je tercijarna djelatnost i kao takva mora tražiti prilike tamo gdje je gospodarstvo”, kaže Popović. Dodaje da je ključan problem većih IT tvrtki izvan Zagreba, posebno onih koji se bave proizvodnjom softvera i vlastih rješenja, što nemaju podršku lokalnoga gospodarstva i politike u izvozu. “Za stvaranje Silicijske doline u Splitu i Dalmaciji bilo bi potrebno razbiti percepciju da je 50.000 kuna visoka cijena za softver, jer taj novac lokalno stvara radna mjesta. Uz to, lokalni političari, ali i oni na razini ministarstva trebali bi aktivno podupirati sav izvoz, jer nešto što ste razvili za hrvatske naručitelje možete prodati i u Francuskoj, ali samo ako dobijete podršku hrvatskih političara i gospodarstva”, kaže Popović. Nikša Alfirević, profesor Ekonomskog fakulteta u Splitu, kaže da je bitno lokalno povezati tvrtke. “Silicijska dolina je svojevrstan klaster, jednako kao što je Milano i njegova okolica klaster za visoku modu. Austrijanci su na sličan način povezali ponudu zimskog turizma od čega zarađuju više nego Hrvatska od svog turizma”, pojašnjava.

Tehnološki centri
Navodi da su i Slavonija i Dalmacija ostale bez industrija koje su predstavljale temelj gospodarstva i da se visoka tehnologija nameće kao kvalitetno rješenje za budući gospodarski razvoj. Dodaje da Split u rudimentarnom obliku posjeduje infrastrukturu nužnu za razvoj takvoga gospodarstva. “Inicijative poput tehnološkog parka u Vučevici blizu Splita za koji su zainteresirani Sveučilište u Splitu, Ministarstvo gospodarstva i Fraunhoferov institut, ali i poduzetnički inkubatori i centar za razmjenu tehnologije ukazuje da bi se stanje moglo promijeniti nabolje”, zaključuje Alfirević.