Bernard Ivezić

Bernard Ivezić

Zašto Srbija i Slovenija rade na 5G prometnim koridorima, a Hrvatska ne?

Hrvatska nema niti jedan 5G razvojni projekt koji bi našoj industriji omogućio da razvija rješenja koja će se u budućnosti moći plasirati preko te nove infrastrukture, čime smo značajnu polugu napretka dobrovoljno prepustili konkurenciji.

Prije nego se počnemo loviti za zanosne iznose koji bi se iz operatera mogli izvući na račun 5G koncesija, a ovotjedno otvaranje ponuda za Hakomov 4G natječaj koji se smatra pilotom za buduće 5G natječaje pokazalo je da bi ti iznosi stvarno mogli zacakliti oči državi, trebali bi se zapitati je li taj novac jedino što bi po pitanju 5G-a od države trebali očekivati.

Svi surađuju osim nas  
Hrvatska, naime, nema niti jednu 5G morsku luku. Nema niti jednu 5G riječnu luku. Nema niti jednu 5G zračnu luku. Nema niti jedan 5G cestovni koridor. Nema niti jedan 5G vlak. Nema niti jedan 5G grad. Nemamo niti jedno 5G polje. Uglavnom, nemamo 5G nigdje gdje bi se on mogao koristiti za generiranje nekih novih poslova, razvoj nekih novih proizvoda ili poticanje novih industrija.

Jedino za što se kod nas testira 5G, uglavnom je da bude supstitut optici ili općenito, žičanom internetu. Samo po sebi nije ni to loše. U državi koja demografski izumire ulaganja u fiksnu infrastrukturu nisu samo skupa već u mnogim slučajevima dugoročno financijski neisplativa pa je mnogim građanima 5G način da brzo dođu do brzog interneta. Međutim, ako postoji ikakva želja da u Hrvatskoj bude i nekog tehnološkog razvoja onda bi trebalo biti i 5G razvojnih projekata. Francuska, Njemačka i Luksemburg su ugovorili zajednički 5G cestovni koridor između Luksemburga, Metza i Merziga. Norveška, Finska i Švedska dogovorile su dva 5G cestovna koridora, i to između Troms?a u Norveškoj i Oulua u Finskoj te između Helsinkija, Stockholma i Osla. Nizozemska i Belgija su se dogovorile oko 5G koridora između Rotterdama, Antwerpena i Eindhovena.

Nadalje, Španjolska i Portugal dogovorili su dva zajednička 5G cestovna koridora: između Viga i Porta te Evore i Meride. Poljska i Litva dogovorile su 5G cestovni koridor između Varšave, Kaunasa i Vilniusa. Litva, Letonija i Estonija ugovorile su cestovni 5G koridor tzv. Via Baltica - North. Aktivne su u tome i nama susjedne države poput Srbije, Slovenije, Italije i Mađarske.

Test za autonomna vozila
Srbija, Bugarska i Grčka su dogovorile 5G cestovni koridor od Beograda preko Sofije do Soluna. Slovenija je s Mađarskom i Austrijom dogovorila uspostavu zajedničke 5G regije. Slično su napravile Italija i Austrija, koje takvu regiju planiraju uspostaviti na tromeđi, odnosno euroregiji Tirol-Südtirol-Trentino. Ako se pitate zašto svi oni to rade, odgovor je zato što žele uspostaviti područja na kojima se mogu testirati autonomna vozila.

Ako se pitate zašto u tome nema Hrvatske, koja za razliku od Slovenije, Srbije, Mađarske, Bugarske, Grčke, Litve, Letonije i drugih država, ima vlastitog proizvođača autonomnih vozila (Rimac Automobili razvijaju tehnologiju autonomne vožnje i pri tome proizvode električna vozila), odgovor je da nitko ne zna. A možda bi barem netko u Vladi, ministarstvima ili regulatorima to trebao znati. 

Ne samo interesi operatera
Jednako tako u Hrvatskoj je nepoznanica i zašto nemamo niti jednu 5G luku. Budimo još precizniji, nemamo niti jednu 5G morsku luku! Busamo se u prsa time da nam trebaju velike luke poput Rijeke za teretni promet ili luka u Splitu, Zadru i Dubrovniku za putnički prijevoz. Dok se mi busamo u prsa, EU je čak financirala projekt 5G teretne luke Hamburg i 5G putničke luke u Veneciji.

Hamburg je za postavljanje 5G infrastrukture, koja će mu omogućiti nadzor svih kontejnera u realnom vremenu, uplovljanje autonomnih brodova, upravljanje autonomnim kamionima te kompletnom ostalom infrastrukturom, dobio iz Unije 7,7 milijuna eura. EU je k tome s 50 milijuna eura financirala tri 5G cestovna koridora, a pomoći će i ostale nabrojane koridore. Naime, EU ne ulaže u komercijalne 5G mreže već isključivo u razvojne.  Kako 5G još nije do kraja razvijen kao standard, mnogo se stvari mora testirati u praksi, a oni koji će na tim poslovima dobiti reference kasnije će imati tržišnu prednost.

Dakle, u Hrvatskoj nismo išli za tim da olakšamo poziciju lokalno prisutnoj industriji, potaknemo zapošljavanje visoko-obrazovanih i stvaramo lokalne centre kompetencija. Istina je, naši operateri testiraju 5G. Ali ako cijelu priču o 5G-u promatramo isključivo kroz interes operatera, a ne i iz perspektive jačanja domaćih industrija, krivo oglašavamo nacionalne prioritete, jer razvoj sigurno nije jedan od njih. Niti jedna država koja je ušla u 5G projekte nije to napravila zato što želi prva imati 5G signal već zato što želi prva omogućiti svojoj industriji da razvije rješenja koja podržavaju 5G. U Italiji, Sloveniji, Mađarskoj i Srbiji su to prepoznali.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!